'Postojali su razlozi i prije godinu, dvije da se ta obuka uvede, već smo mogli daleko odmaći u tome', ističe Sačić

Premijer Andrej Plenković je otkrio da s ministrima razgovara o određenom iskoraku spram dragovoljnog vojnog roka te da je ministar Ivan Anušić dobio zadatak osmisliti koncept kraćih tečajeva kako bi se širi broj ljudi mogao upoznati s osnovnim vještinama koje mlađe generacije nemaju. Iako se detalji još ne znaju, takvi tečajevi vjerojatno bi se temeljili na konceptu temeljnog vojnog osposobljavanja koje je 2017. godine želio uvesti tadašnji ministar obrane Damir Krstičević, danas premijerov savjetnik za obranu, izvijestio je Jutarnji list.

Obuka bi trajala mjesec dana. O tome je li to dovoljno i kako bi ocijenio takav prijedlog, za Net.hr je komentirao saborski zastupnik Željko Sačić.

"Kao što vam je poznato, mi iz Kluba Hrvatskih suverenista se od davnih dana u Saboru, već od 2020., zalažemo za uvođenje obveznog vojnog roka, na tragu čak i onog ministra iz HDZ-a, gospodina generala Krstičevića kojeg je predsjednik Vlade Plenković ušutkao i nije mu izašao u susret", rekao je Sačić.

Kaže da su oni predlagali dva mjeseca vojne obuke.

"Stvar je političke ocjene i procjene, a i stvarnih uvjeta, bila da se vojni rok u Hrvatskoj uvede u manjem trajanju, za nas u Klubu Hrvatskih suverenista, mi smo smatrali dovoljnim dvomjesečno trajanje, ili za vrijeme zimske ili ljetne stanke, kako bi se hrvatski mladići i djevojke u najkraćim mogućim edukacijskim procesima osposobili za elementarna samoobrambena i grupno obrambena djelovanja", naveo je.

Smatra da je odluka premijera zakašnjela, ali "bolje išta nego ništa".

"Za nas je jučerašnja odluka predsjednika Vlade zakašnjela. Naime, postojali su razlozi i prije godinu, dvije da se ta obuka uvede, već smo mogli daleko odmaći u tome kao naše susjedne države, Slovenija, a mnoge europske države imaju sličan model", ističe.

"Premijer Plenković je očito čekao naputak, naredbu i zapovijed iz Bruxellesa", naveo je, istaknuvši kako su predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell nedavno došli do zaključka da samo članstvo u NATO-u nije dovoljno, da svaka država mora svojim vlastitim sredstvima pridonijeti zaštiti svog teritorija i svojoj suverenosti.

"Možemo reći: bolje išta nego ništa. I u mjesec dana se može koncentrirano, intenzivirano učiniti nešto dobra, ali pod uvjetom da se paralelno s tim uključi edukacija i našeg pričuvnog sastava, kako razvrstanog, tako i nerazvrstavnog, jer mi smo u ovih više od desetak godina izgubili, više od 300.000 hrvatskih mladića je izostavljeno iz bilo kakvog procesa vojne obuke i to sad treba nadoknaditi. Prema tome, mi ćemo biti zadovoljni da se taj vojni rok uvede. Hoće li se nazvati obvezno vojno osposobljavanje ili neki tečaj, bitno je da naše mladiće dovedemo u priliku da se upoznaju s elementarnim pravilima vojne struke i samozaštite", naglasio je Sačić.