Vlada je u saborsku proceduru sa sjednice u četvrtak uputila izmjene i dopune Zakona o doplatku za djecu te prijedlog zakona o inkluzivnom dodatku koje je premijer Andrej Plenković ocijenio velikim iskorakom u korist osoba s invaliditetom, djece odnosno obitelji

Izmjenama Zakona o doplatku za djecu, koji bi stupio na snagu od ožujka iduće godine, jača se potpora obiteljima za uzdržavanje i odgoj djece, uključujući i obitelji slabijeg imovnog stanja te bi se povećao dohodovni cenzus sa 70 na 140 posto proračunske osnovice.

Kako bi raspodjela doplatka bila pravednija predlaže se i povećanje broja cenzusnih grupa sa sadašnjih tri na pet, u skladu s njima predlaže se i povećanje svote doplatka za djecu za korisničke skupine i to iznosu od 30 do 60 eura, a pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete ostao bi i dalje u iznosu od 66 eura.

"S ovim će izmjenama sva kućanstva s dohotkom do 618 eura po članu kućanstva moći ostvariti pravo na doplatak za dijete, odnosno na novčanu potporu radi uzdržavanja i odgoja djece", rekla je državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.

Temeljem izmjena zakona broj korisnika bi se udvostručio. Josić je navela da je prošle godine prosječan broj korisnika doplatka za djecu bio 126.000 za oko 247.000 djece odnosno da je temeljem izmjena zakona očekivani broj korisnika u idućoj godini 271.000 uz obuhvat 511.000 djece.

Za provedbu zakona u idućoj godini planira se izdvojiti 262 milijuna eura odnosno proračunska su sredstva povećana za gotovo 90 milijuna eura, istaknuo je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice.

Prijedlog zakona o inkluzivnom dodatku – objedinjavanje četiriju prava

Prijedlogom zakona o inkluzivnom dodatku - novčanoj naknadi namijenjenoj osobama s invaliditetom radi prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi - objedinjuju se četiri postojeća prava.

To su pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu, pravo na doplatak za dijete u uvećanom iznosu koje se ostvaruje temeljem oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta i pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom.

Cilj je zakona, koji bi stupio na snagu s početkom iduće godine, postići pravedniju raspodjelu navedenih naknada te unaprijediti transparentnost i ekonomičnost prava koja se ostvaruju temeljem invaliditeta, a definira uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak te se propisuje njegov iznos.

Prema prijedlogu, inkluzivni dodatak razvrstan je u pet razina, ovisno o stupnju oštećenja zdravlja, pri čemu bi 1. razina imala najveći iznos dodatka.

Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu prve, druge i treće razine potpore mogle bi ostvariti odrasle osobe kojima je utvrđen III. i IV. stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a koje imaju status osobe s invaliditetom.

Pravo na taj dodatak četvrte i pete razine potpore, neovisno o statusu osobe s invaliditetom, mogle bi ostvariti odrasle osobe kojima je utvrđen II. i III. stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Pravo na inkluzivni dodatak kroz svih pet razina mogla bi ostvariti djeca kojima je utvrđen II., III. i IV. stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti neovisno o tome imaju li status osobe s invaliditetom.

Osnovicu za utvrđivanje inkluzivnog dodatka odlukom bi utvrđivala Vlada, a procjena fiskalnog učinka izrađena je na temelju iznosa od 120 eura, što je bio prijedlog udruga koji je, kako je istaknuto na sjednici, Vlada prihvatila.

Tako bi za korisnike 1. razine inkluzivni dodatak iznosio 720 eura, za 2. razinu bio bi 480 eura, za 3. razinu - 432 eura, za 4. razinu - 162 eura, a za 5. razinu - 138 eura, naveo je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

"U konačnici, umjesto četiri naknade ovim zakonom omogućujemo samo jednu, samo jedno vještačenje, veći iznos kumuliranih naknada za sve korisnike, osnovicu od 120 eura", naglasio je.

Fiskalni učinak zakona je 506 milijuna eura odnosno, kako je istaknuo ministar, u odnosu na kumulativ sadašnjih naknada 265 milijuna eura više za iduću godinu.

"To su veliki iskoraci za jačanje obitelji i potporu obitelji kao nukleusu hrvatskog društva", istaknuo je u uvodu sjednice Vlade premijer Plenković.