Premijer Andrej Plenković održao je konferenciju za medije i u prvom redu komentirao vijesti iz Slovenije o uvođenju privremenih kontrola na granici s Hrvatskom. Također, jutros je na sjednici Vlade premijer komentirao najavu Slovenije o kontroli njihovih granica s Hrvatskom i Mađarskom

“Nadzor na unutarnjim granicama trenutno primjenjuje devet država članica uglavnom zbog pojačanih migrantskih kretanja i terorizma. Ovaj teroristički napad Hamasa na Izrael pokazuje posljedice u Europi. To se vidjelo u nastupima europskih čelnika. Podsjećam da smo i mi, naše sigurnosne službe, u situaciji da pozorno pratimo stanje. Hrvatska i Slovenija imaju zajednički cilj sprečavanja nezakonitih migracija”, kazao je Plenković tom prilikom.

Nešto je konkretniji bio u ovom obraćanju javnosti.

“Ovo što je napravila Slovenija, vezano je uz isključivo za odluku Italije. Moramo to dovesti u taj kontekst i moramo razumjeti Italiju, koja ima velik priljev migranata. Također, odluka je donesena u kontekstu Hamasovog napada, koji se odrazio na ubojstvo u Francuskoj i ubojstva u Belgiji, a i drugdje su brojne prijetnje. Stoga, talijanski potez prema Sloveniji i slovenski prema Hrvatskoj, treba ga staviti u taj kontekst”, izjavio je Plenković pa nastavio:

“Kako biste bolje razumjeli kako Schengen danas funkcionira, s uvedenim privremenim graničnim kontrolama, treba znati da takve mjere Austrija ima prema Češkoj i Slovačkoj, Njemačka prema Poljskoj, Češkoj i Švicarskoj, Norveška prema svim brodovima u lukama, Švedska na svim granicama, kao i Francuska… Jako je važno da ovo kontekstualiziramo.”

Odbacio je tvrdnje da je gotovo sa Schengenom, ali ne negira da postoje određeni problemi.

“Schengen nije gotov, ali ima problem. Uvođenje graničnih kontrola nije novitet, do njega dolazi zbog migracijskih trendova i procjena o pojačanim sigurnosnim prijetnjama zbog terorizma. No, privremeno uvođenje granične kontrole treba ostati iznimka koja se uvodi samo kao posljednja mjera koja treba biti podložna strogim uvjetima, posebno u pogledu područja primjene i trajanja.”

Osvrnuo se i na tvrdnje Slovenaca da Hrvatska nije željela Frontex na granici.

“Zajednička pozicija Hrvatske i Slovenije je bila da Frontex sklopi sporazum s BiH i pomogne joj u zašititi granice. To je ono što i mi želimo”, kazao je premijer i dodao:

“Ponovno uspostavljanje policijske kontrole na granicama ne može spriječiti terorizam, to je naše uvjerenje temeljeno na iskustvu. Inzistirat ćemo na većoj policijskoj suradnji, koja postoji i koja je dobra.”

Odbacio je navode o kritikama slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, o tome da je ulaskom Hrvatske u Schengen pojačan priljev migranata.

“Možda je jedno govorio u medijima, ali u razgovoru s ministrom Davorom Božinovićem nije. Oni su svoje poteze na određeni način vezali uz odluke Italije. Italija je najavila kontrole na njihovim granicama. Pa su i oni najavili.

To su realnosti onoga što se dogodilo s cijelim migrantskim procesom na cijeloj Mediteranskoj ruti, u varijanti da je potpuno zatvorena granica između Bugarske i Turske, onda bi mi imali nula migranata. Oni koji uspiju proći na inicijalnim dolasku u EU, onda dolaze u BiH, onda i kroz Hrvatsku žele ići dalje kroz Sloveniju pa prema zapadnoj Europi”, objasnio je Plenković.

Nije htio previše o polemikama s predsjednikom Zoranom Milanovićem, ali potvrdio je da njegove posljednje izjave vezane uz Izrael nisu baš bile od pomoći. Na opasku kako nekoga raduje “krah Schengena” naš Ilija Radić kazao je da ne zna koga bi to moglo veseliti, kao što ne zna ni koga bi mogla veseliti smjena dvadesetak ministara u njegovim mandatima. No, to je činjenica, zbog koje premijer ne osjeća odgovornost, odnosno, ne vidi sve te smjene i odlaske kao neuspjeh.

“Možda vas ne veseli, ali oni koji rade okvire vaših naslova, prikazuju ekstremnu zluradost. Stojim iza toga, to je zlurado. Nije to vaš (Ilije Radića, nap.a.) naslov nego nekoga tko tamo (N1 redakcija, nap.a.) sjedi i na to sam se referirao. Što se tiče ministara, ovaj posao je jako zahtjevan i nije isti kao prije 15, 20 ili 30 godina.

Brzina donošenja odluka i obaveza koje postoje zahtijevaju ogroman stupanj energije, snage i izdržljivosti pa je normalno da se ljudi rotiraju. Možda smo imali nekoliko tih odluka uzrokovanih “poluprocesima” jer još nisu pokrenuti, a ovo drugo… Najbitniji mi je rezultat. I potpora. A imamo jedno i drugo kroz ovih sedam godina. Ako izađete u osmu godinu s potporom od oko 30 posto, onda je to ok”, naglasio je premijer.