Nacionalni plan razvoja biciklističkog prometa u Republici Hrvatskoj od 2023. do 2027., 'težak' 166 milijuna eura, predstavljen je u petak na Konferenciji o mikromobilnosti koja je održana u sklopu 2. Susreta o održivoj urbanoj mobilnosti, izvijestili su iz pulske gradske uprave

Naime, kako se čulo između ostalog, namjerava se uložiti u aktivnosti koje će doprinijeti povećanju sigurnosti biciklističkog prometa i svakodnevno korištenje bicikla. Kako bi se to ostvarilo nužna je dobra infrastruktura pa se  predviđa da se sa sadašnjih 3,2 eura, koliko iznosi prosječno ulaganje u biciklistički promet po stanovniku, taj iznos poveća na 8,87 eura do 2025. godine. 

Krajnji je cilj na razini države povećati udio vožnje biciklom sa sadašnjih šest na od osam posto koliko je prosjek država Europske unije.

"Predviđeno je sufinanciranje nabavke sustava javnih bicikala, gradit će se biciklistički poligoni, odmorišta, a od iznimne je važnosti raditi na sigurnosti biciklističkog prometa kako bi se smanjio broj poginulih u tim nesrećama", rekao je profesor s Fakulteta prometnih znanosti Mario Ćosić. 

U Puli od 2018. do 2023. nije bilo smrtno stradalih biciklista

U Puli srećom, kako se moglo čuti iz izvješća istarske policije, nema smrtno stradalih biciklista u razdoblju od 2018. do 2023., no korištenje bicikala nije na zadovoljavajućoj razini, a kako bi se čim više građana odlučilo na promjenu prijevoznog sredstva nužno je raditi, između ostalog, i na integraciji biciklizma u prostorno planiranje i urbanu revitalizaciju.

Istodobno treba se boriti protiv predrasuda u načinu razmišljanja koje su u svom izlaganju istaknule Ingrid Bulian i Iva Ivančić, zamjenica pročelnice i pomoćnica pročelnice za strateško planiranje i održivi razvoj, razvojne i zelene politike Grada Pule. Primjerice, jedna od uvriježenih predrasuda je da vožnja biciklom nije praktična ako imate djecu, što se primjerice u Nizozemskoj uopće ne smatra problemom.

Osvrt na Pulu kao potencijalnu biciklističku oazu iznijela je i Meredith Glaser, izvršna direktorica Urban Cycling Instituta iz Amsterdama, koja je gotovo cijeli tjedan provela vozeći se ulicama grada i razgovarajući s građanima te predstavnicima gradske vlasti.

"Imate prekrasan grad i prekrasne ljude. No javni je promet okupiran vozilima, u mnogo ulica građani se ne osjećaju ugodno zbog buke i stresa. Ipak, dobra vijest je da se to može promijeniti ulaganjem u biciklističku infrastrukturu. Drugi korak je angažirati stanovnike grada da se priključe promjeni. Povežite ljude koji bicikliraju, otvorite dijalog s njima i potaknite promjenu", poručila je Glaser.

Pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, investicije i razvojne projekte Grada Pule Anja Ademi zaključila je kako Grad Pula želi više pješačkih zona i zelenih površina a konačni je cilj izgradnja biciklističkih staza, ali ne isključivo za rekreativne svrhe kao što je to trenutno slučaj, već da te staze okupljaju ljude, postanu mjesta društvenog života kako bi "Pula postala grad po mjeri čovjeka".