Ministar zdravstva Vili Beroš predstavio je u srijedu Program osnaživanja mentalnog zdravlja čiji će nositelji biti domovi zdravlja u pet županija, a koji za cilj ima preusmjeriti zaštitu mentalnog zdravlja na rano prepoznavanje i liječenje putem primarne razine zdravstvene zaštite.
Krajnji cilj projekta je veća dostupnost i učinkovitost
zdravstvenih sadržaja kad je u pitanju mentalno zdravlje,
smanjenje stigme, ali i smanjenje opterećenja sekundarne i
tercijarne zdravstvene zaštite. Cilj je također poboljšanje
kvalitete života osoba koje imaju mentalne poremećaje, kao i
prevencija.
“Radit ćemo na tome da destigmatiziramo naše građane, da znaju da
je potražiti pomoć potrebno i poželjno i da se ne trebaju toga
sramiti. Svako od nas u životu u jednom trenutku dođe u nekakvu
situaciju koja mu je dvojbena”, rekao je ministar.
U okviru reforme zdravstvenog sustava, program prethodi
uspostavljanju posebne reformske mjere dispanzera za mentalno
zdravlje pri domovima zdravlja u kojima će se pružati
sveobuhvatna skrb stanovništvu, kao i putem mobilnih timova.
Program je i važan pretkorak za dodatno unapređenje i zaštitu
mentalnog zdravlja u sklopu nove Mreže javne zdravstvene službe.
Između ostalog, cilj je i vraćanje glavne uloge domova zdravlja
na razini primarne zdravstvene zaštite.
U timove planiraju uključiti sve one stručnjake koji mogu pomoći
u brizi za mentalno zdravlje – specijaliste psihijatrije,
kliničke psihologe, socijalne pedagoge, ali i prvostupnike
sestrinstva.
Taj program provodit će se kao poseban program od rujna do
prosinca u Gradu Zagrebu te u Krapinsko-Zagorskoj, Međimurskoj,
Osječko-Baranjskoj i Splitsko-Dalmatinskoj županiji.
“Nakon provedbe projekta slijedi analiza svih prednosti i izazova
postojećeg modela te početkom sljedeće godine planiramo
pokretanje spomenutih psiholoških timova na primarnoj razini u
cijeloj Hrvatskoj. Kada se usvoji nova mreža javne zdravstvene
službe, krenut će se i s osnivanjem tih službi pri domovima
zdravlja”, najavio je Beroš.
Mentalni poremećaji su rastući javnozdravstveni
problem
Ministar je naveo kako su sagledali aktualno stanje i brojne
okidače, među kojima su pandemija, razorni potresi, ratna
zbivanja u Ukrajini, globalna kriza, ali i nedavni tragični
događaji Hrvatskoj i u regiji, zbog kojih su mentalno zdravlje i
mentalni poremećaji rastući javnozdravstveni problem.
Beroš je naveo kako je u europskom kontekstu svaki šesti građanin
pogođen problemima s mentalnim zdravljem, a hrvatske brojke su
jednako zabrinjavajuće.
Čak 50 posto svih mentalnih poremećaja započinje prije 14.
godine, a 75 posto ih započinje prije 18. godine života, zbog
čega su pokrenuli probir na rizike mentalnog zdravlja u okviru
sistematskih pregleda u školskoj medicini.
Tijekom 2022. i 2023. uočeno je kako sveukupno petina učenika,
koji se nalaze na značajnoj životnoj prekretnici, ima određeni
rizik od razvoja mentalnih poremećaja.
Hospitalizacije koje se odnose na mentalne poremećaje i
poremećaje ponašanja čine 17,2 posto od ukupnog broja
hospitalizacija u Hrvatskoj, a prema duljini hospitalizacije su
na prvome mjestu.
“Sve ovo jasno govori o opsegu izazova koji je pred nama”,
istaknuo je ministar te građanima poručio da se, ako imaju bilo
kakav problem, bez uputnice mogu javiti Županijskim zavodima za
mentalno zdravlje, gdje djeluje 47 stručnih timova za mentalno
zdravlje, a čiji broj ovim izmjenama mreže javnozdravstvene
službe žele povećati.
Politika Vlade je provoditi humanost
Govoreći o pacijentici iz Pule koja je dobila hrvatsko
državljanstvo kako bi mogla biti na listi čekanja za
transplantaciju jetre, rekao je kako je politika Vlade provoditi
humanost, socijalnu osjetljivost i sagledavati potrebu za
pružanjem medicinske pomoći.
“Zakon o transplantaciji je vrlo jasan i onemogućava
transplantaciju organa u Hrvatskoj ljudima koji nisu hrvatski
građani. Međutim, uvijek postoje nekakve specifične okolnosti –
riječ je o gospođi koja je supruga hrvatskog državljanina, koja
je majka hrvatskog državljanina te ima regulirano boravište i
osiguranik je HZZO-a”, objasnio je ministar.
Stoga je njihova preporuka bila, dodao je Beroš, da Ministarstvo
unutarnjih poslova uzme u obzir te specifične okolnosti.
“Želim demantirati da je bilo loptanja ovih dana između
institucija, dapače, ministar Božinović i ja smo stalno bili u
komunikaciji na tragu politike Vlade. Pri tome ne mislimo da smo
otišli izvan okvira zakona, već upravo obrnuto”, rekao je Beroš.
Također, izrazio je sućut zbog smrti petogodišnje djevojčice iz
Češke koja je s roditeljima boravila u Medulinu.
“Ona bila prethodno pregledana u bolnici, napravljeni su određeni
laboratorijski testovi. Nakon poboljšanja stanja otpuštena je
kući, međutim slijedilo je pogoršanje stanja. Po mojim
informacijama, u 6 sati i 5 minuta je upućen poziv hitnoj
medicinskoj službi, međutim oni nisu reanimacijom mogli napraviti
ništa”, rekao je ministar.