Hrvatska je lani izbila u sam vrh od 40-ak europskih zemalja po blagosti kaznene politike, pokazuje analiza izvješća Vijeća Europe o penalnom sustavu, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

Ali unatoč tome osmi smo po gustoći zatvorske populacije od 102,6, jer smo na kraju 2022. imali 3905 pritvorenika i zatvorenika, a kapaciteta za 3805. Napučeniji su samo zatvori u Belgiji (114,6), Cipru (118,5), Francuskoj 115,3, Grčkoj (107,6), Italiji (106,9), Rumunjskoj 123,6 i Turskoj 112,6.

Penalni stručnjaci ne smatraju kratkotrajne kazne zatvora svrhovitima, osobito zbog opasnosti od “kriminalne infekcije”. U belgijskim zatvorima ima samo 7 posto osuđenih na kazne do tri godine, a mi imamo 53,3 posto, dok po koji postotak veći udio ima još samo šest zemalja.

U našim je zatvorima od 2512 osuđenika njih 20,6 posto izdržavalo kazne do godine dana, 32,7 posto od 1 do 3 godine, 17,9 posto od 3 do 5 godina, 12,9 posto od 5 do 10 godina, 9 posto od 10 do 20 godina te 5,4 posto 20 godina i više. Od 2018. udio zatvorskih kazni do godine dana kretao se oko 15 posto (2019. 14 posto), a trend pada udjela kazni duljih od pet godina traje od 2019. godine (36, a lani 27,3 posto).

Ukupno je 71,2 posto osuđenika izdržavalo kazne do pet godina zatvora, a veći udio imaju jedino Češka (76 posto) te Island (81,9 posto, s ukupno samo 105 osuđenika). Nizozemska sa 70,8 posto ipak ima blažu kaznenu politiku od nas s obzirom na to da uz Island ima najveći udio osuđenih do godine zatvora 33,3 posto, i manji udio duljih kazni.

Iako Švicarska ima 57,5 posto osuđenih do pet godina zatvora, ondje su prvi po blagosti jer imaju daleko najmanje, 14,1 posto kazni od pet i više godina (RH 27,3 posto), te samo 5 posto onih od 10 i više godina (RH 14,4 posto). Slijede Nizozemska i Češka te Hrvatska. Te tri zemlje i Island jedine imaju manji udio osuđenih na pet i više godina zatvora od nas, piše novinar Večernjeg lista Marinko Jurasić.