U organizaciji Hrvatske paneuropske unije i Zaklade Hanns Seidel – Ured u Zagrebu, a u povodu obilježavanja Dana Europe i 100. obljetnice Paneuropske unije danas je u Zagrebu održan okrugli stol „Hrvatska 10 godina u Europskoj Uniji“.

Uz osvrt na bogatu povijest djelovanja Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije te njihovu važnost na putu osamostaljenja Republike Hrvatske, okupljeni govornici progovarali su o značenju članstva s naglascima na uspješnu integraciju, kao i ključna dostignuća u deset godina pripadnosti najvećoj europskoj zajednici.

Pitanje identitetnog opredjeljenja i kulturne orijentiranosti, ostvarivanje višegodišnjih geopolitičkih i strateških ciljeva, obnova i rast gospodarstva, pripadanje šengenskom prostoru i uvođenje zajedničke europske valute samo su neki od spomenutih pokazatelja uspješnosti napora hrvatske vanjske politike.

 

Glavno izlaganje održao je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Davor Božinović koji je bio i izaslanik premijera Andreja Plenkovića.

Na okruglom stolu govorili su i predsjednik Međunarodne paneuropske zajednice Alain Terrenoire, zastupnik u Europlskom parlamentu i supredsjedatelj Paneuropske radne skupine u Europskom parlamentu Karlo Ressler, predsjednik Hrvatske paneuropske unije Pavo Barišić, počasni predsjednik Hrvatske paneuropske unije Mislav Ježić, ravnateljica Ureda Zaklade Hanns – Seidel u Zagrebu Aleksandra Markić Boban i predsjednik Mladeži Hrvatske paneuropske unije Pavao Nujić.

Skupom je moderirao Vanja Gavran, glavni tajnik Hrvatske paneuropske unije.

 

Potpredsjednik Vlade Davor Božinović u svojem je izlaganju iznio pregled ključnih procesa, događaja i odluka koje su obilježili desetogodišnje članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji.

Poručio je kako Hrvatska ima jasnu viziju svoga članstva koja se zasniva na čvrstom opredjeljenju za europske kulturološke sastavnice, mogućnost za jačanje gospodarstva, očuvanje sigurnosti i europskog zajedništva.

 

Osobit je naglasak izlaganja stavljen na ulazak Hrvatske u šengensku zonu i primanje zajedničke europske valute, nove trgovinske mogućnosti, smanjenje stope inflacije i niže kamatne stope.

Potpredsjednik Vlade spomenuo je i važnost paneuropskoga karaktera odluka u novodobnim sigurnosnim i migracijskim prilikama europskog društva.

 

Kao jednu od najvećih uspješnica hrvatske suradnje s Europskom unijom naveo je izgradnju Pelješkog mosta, čime je ostvaren san povezivanja čitava teritorija Republike Hrvatske.

Imajući na umu nedavnu tragičnu stvarnost Domovinskoga rata, poručio je kako je potrebno biti čvrsta potpora Ukrajini u borbi protiv ruske agresije.

 

- Napokon se odmičemo od sumnjivoga koncepta Zapadnoga Balkana. Hrvatska danas živi, Hrvatska danas djeluje u Europi, rekao je zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler.

Istaknuo je i sve brži tehnološki napredak te nove izazove na području kulture, a posebno i depopulacije na koju Hrvatska treba i dalje spremno odgovarati.

 

Predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire prikazao je povijest osnivanja Paneuropske unije.

Pozvao je na konkretno djelovanje po njezinim načelima osobito prema Ukrajini.

- Paneuropa je čitava Europa i zato trebamo raditi na procesu da se sve zemlje jugoistoka Europe, kada na isti način kao Hrvatska ispune uvjete za pridruživanje Europi, isto tako pridruže članstvu u Europskoj uniji, rekao je Terrenoire.

 

Naglasio je i status „kandidata“ koje odnedavno ima i Bosna i Hercegovina.

- Članstvo u Europskoj Uniji konačna je potvrda postignuta političkoga jedinstva i priznata identiteta koji se na načelima demokratske supsidijarnosti provodi u zajednici slobodnih europskih naroda. Hrvatska se je dokazala kao samostalan politički subjekt ostvarivši jedinstvo na bitnim pitanjima – od državne neovisnosti do članstva u Europskoj Uniji, u pozdravnom je govoru istaknuo je Pavo Barišić.

 

Usporedio je sadašnja ostvarenja s geopolitičkim nužnostima koje je formulirao Ivo Pilar prije stotinu godina.

Osobito se osvrnuo na savladane izazove s kojima se Hrvatska susretala zbog osobitosti svojega geopolitičkoga položaja i tijekom povijesnih neprilika.

 

Aleksandra Markić Boban podsjetila je na zalaganja Zaklade Hanns Seidel i diplomatske napore, osobito u ranim razdobljima tranzicije hrvatskoga poslijeratnog društva te potporu u nastojanjima demokratizacije i europske integracije Hrvatske.

Podsjetila je i na očuvanje načela supsidijarnosti, solidarnosti i mira u suvremeno doba.

 

Sintezu društvenopolitičkih zbivanja u modernoj hrvatskoj povijesti, značaj Međunarodne i Hrvatske paneuropske zajednice, uz precizno prepoznata goruća pitanja hrvatskog i europskog društva u svojem je govoru iznio akademik Mislav Ježić.

- Idealizam Paneuropske unije pokazao se snažnije motivirajućim od interesnih manipulacija protivnika. Uz velika zalaganja mnogih predstavnika Hrvatske i potporu njenih prijatelja, ušli smo 1. srpnja 2013. u Europsku uniju. Taj je događaj Hrvatska paneuropska unija obilježila međunarodnom konferencijom u Vukovaru. Teško je danas mladima, kojima je tijekom 10 godina postalo gotovo samorazumljivo da je Hrvatska članica EU, a mnogi ne mogu ni shvatiti kakvo je to bilo postignuće, dočarati kakav je to događaj bio i kolike je preprjeke trebalo prijeći do njega, poručio je Ježić.

 

Pavao Nujić poručio je kako je nužno i dalje ulagati napore u proširenje Europske unije s ciljem pronošenja paneuropskih ideja i uspostave mira kako u Europi tako i u svijetu.

Zaključio je: Vođeni željom za izgradnjom mira, ustrajmo u tome da se mladim naraštajima da budućnost nade, a ne rata; budućnost puna koljevki, a ne grobova; svijet braće, a ne zidova.

 

Na koncu programa student Bartul Zemunik pročitao je dio nagrađenoga eseja na natječaju Zaklade Hanns Seidel, a upravo na temu 10 godina Hrvatske u EU.

 

Prije okrugloga stola predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković s potpredsjednikom Vlade Davorom Božinovićem i predstojnikom Ureda predsjednika Vlade Zvonimirom Frkom-Petešićem primio je u Vladi izaslanstvo Paneuropske unije predvođeno međunarodnim predsjednikom Alainom Terrenoireom i predsjednikom Hrvatske paneuropske unije Pavom Barišićem u pratnji predsjednika Mladeži Pavla Nujića, glavnoga tajnika Vanje Gavrana i počasnoga predsjednika Mislava Ježića.

U polusatnom sastanku razgovaralo se o aktualnoj situaciji u Europi s naglaskom na ratu u Ukrajini, ali i na drugim izazovima s kojima se Europa susreće.

 

Istaknuta je i važnost ideja Paneuropske unije koja se od svog osnivanja 1922. zauzima za europsko jedinstvo naroda i država u njihovim različitostima.