Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je 4. paket Vladinih mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, kao odgovor na energetsku krizu s kojom smo suočeni.

Vladin odgovor na globalnu energetsku krizu i inflaciju, vrijedan 1,7 milijardi eura, sastoji se od tri elementa pomoći –  ublažavanja rasta cijena energije, zaštite od inflacije te posebnih potpora i poticaja.

"Nastavljamo, kao i do sada, s istom političkom zamisli - dati odgovor na krizu s kojom smo suočeni, rekao je premijer uvodno. Najveći dio četvrtog Vladinog paketa mjera pomoći,  odnosi se na ublažavanje rasta cijena energije, za što će država osigurati 1,181 milijardu eura, za zaštitu od inflacije predviđeno je 169 milijuna eura, a za posebne potpore i poticaje 347 milijuna eura.

Najviše za ublažavanje rasta cijena energije - 1,18 milijarda eura

"Globalna energetska kriza nam je prouzročila inflatorne pritiske pa želimo s mjerama koje poduzimamo praktički zadnjih više od godinu dana, a kada uključimo i COVID gotovo zadnje tri godine, postići tri temeljna cilja - za građane i za gospodarstvo i sve druge institucije ublažiti rast cijena energenata, zaštititi maksimalno moguće od inflacije te dati posebne potpore i poticaje različitim ciljnim skupinama kalibrirano, tako da pomognemo onima koji su u krizi najranjiviji", poručio je.

Cijena električne energije za kućanstva, javni i neprofitni sektor, malo poduzetništvo i poduzetnike ostaje ista do kraja rujna, dok do kraja ožujka iduće godine ostaje ista cijena plina, a do tada se produžuje i primjena snižene stope PDV-a od pet posto za isporuke prirodnog plina, za grijanje iz toplinskih stanica te za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke.

"Hrvatski građani, zahvaljujući mjerama Vlade, kontinuirano plaćaju najnižu cijenu struje u svim europskim zemljama, osim u Mađarskoj," kazao je premijer.

Naglasio je da za više od dva milijuna mjernih mjesta ostaje ista cijena električne energije, a mjera je vrijedna 82 milijuna eura.

"U ovaj paket mjera ne ulazi struje potrošena od 1. siječnja do 31. ožujka ove godine, kreće se od 1. travnja. Taj detalj je bitan, s obzirom da ulazimo u vrijeme kada nije više sezona grijanja", istaknuo je.

Kada je riječ o cijeni električne energije za neprofitni sektor, ona obuhvaća 13.080 korisnika kojima se osigurava priuštiva cijena energije. To su vrtići, škole, fakulteti, instituti, knjižnice, muzeji, bolnice, zdravstvene ustanove, domovi za starije i nemoćne, vjerske zajednice, župni uredi te općine, gradovi, županije, komunalna poduzeća i slično.

"Praktički sve one koji se ne bave lukrativnim aktivnostima. Svi su pokriveni na priuštivi način", poručio je Plenković.

Naglasio je da su ovom mjerom, vrijednom 50 milijuna eura, posebno bili zadovoljni predstavnici Udruga gradova i općina jer im je na taj način omogućeno nesmetano funkcioniranje.

Više od 80.800 korisnika obuhvaćeno je mjerom vrijednom 116 milijuna eura kojom cijena električne energije za polugodišnju potrošnju ispod 250.000 kWh ostaje 0,062 eura/kWh. Ovom mjerom obuhvaćeno je više od 95 posto hrvatskih gospodarstvenika.

Nastavlja se i mjera ograničavanja cijene električne energije za poduzetnike. Vrijednost te mjere je 348 milijuna eura, a obuhvaća do devetstotinjak gospodarskih subjekata.

"Ovom mjerom posebno su bili zadovoljne Udruge poslodavaca, HGK, Obrtnička komora, Poljoprivredna komora, Matica i Sindikat umirovljenika te svi sindikati", istaknuo je Plenković.

Za ublažavanje rasta cijene plina izdvojit će se 150 milijuna eura

"Gledajući porast cijena plina za kućanstva u glavnim gradovima Europske unije, mi smo opet predzadnji", poručio je predsjednik Vlade, kazavši da, dok je prosječna cijena plina u EU rasla 92 posto, u Hrvatskoj je taj rast bio samo 13 posto.

"Na ovaj način osigurali smo više nego priuštive cijene plina za naše građane i za njihove kućne proračune", naglasio je.

Cijena plina ostaje ista i za sve mikro, male i srednje poduzetnike s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 GWh, ostvaruje se vaučerom pomoću aplikacije HAMAG-BICRO, a vrijednost mjere iznosi 55 milijuna eura.

Nadalje, snižena je stopa PDV-a za energente za grijanje koja iznosi 5 posto, primjenjuje se još godinu dana, do 31. ožujka 2024. godine. Vrijednost ove mjere je 35 milijuna eura.

I dalje će biti snižene trošarine na naftne derivate, a Vlada će mjerama pomoći i socijalno ugroženima, pogođenima potresom te poljoprivrednom sektoru, ribarstvu, prijevoznicima, te će ulagati u energetsku učinkovitost.

Ostaje nepromijenjena jedinična cijena toplinske energije za sve toplinske sustave. Ovom mjerom, vrijednom 267 milijuna eura, obuhvaćeno je 159.000 kupaca u Zagrebu, Sisku, Zaprešiću i Velikoj Gorici i odnosi se na 98 posto isporučene toplinske energije.
 
Za zaštitu od inflacije 169 milijuna eura
 
Za zaštitu od inflacije najugroženijih građana Vlada će osigurati 169 milijuna eura te će tako za potpore umirovljenicima biti osigurano ukupno 75 milijuna eura kroz jednokratne naknade te ukidanjem dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje.
 
Također, 69.000 ugroženih kupaca energenata imat će pravo na podmirivanje troškova električne energije, plina ili toplinske energije, za što će biti osigurano 40 milijuna eura.
 
Taj status imaju korisnici osobne invalidnine, zajamčene minimalne naknade, nacionalne naknade za starije osobe, novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i civilne stradalnike iz Domovinskog rata, a mjesečna naknada povećava se na 70 eura.
 
Korisnici zajamčene minimalne naknade imat će i dalje pravo i na naknadu troška stanovanja, komunalne naknade, grijanja i vodne usluge, a produžuje se i naknada za troškove nabave ogrjevnog drva za 35.000 korisnika. Vrijednost mjere je 4 milijuna eura.
 
Naknade u sustavu socijalne skrbi i potpore za nezaposlene hrvatske branitelje ukupno su vrijedne 35 milijuna eura, potpore korisnicima doplatka za djecu 9 milijuna eura, a samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna  povećava se koeficijent za izračun osnovice plaće s 0,8 na 1,2. Za to je osigurano 2,3 milijuna eura).
 
Jednokratnu novčanu naknadu u iznosu od 100 eura dobit će 60 tisuća nezaposlenih. Za to se izdvaja ukupno 6 milijuna eura. Nepromijenjena će ostati cijena obroka za studente Vrijednost potpore za 111 tisuća studenata vrijedna je ukupno 8 milijuna eura.
 
Primateljima dječjeg doplatka isplatit će se u travnju posebna novčana naknada. Mjerom je obuhvaćeno 128 tisuća obitelji odnosno 230.000 djece, a ovisno o broju djece iznosit će od 45 do 160 eura.
 
Manje izmjene u košarici proizvoda s fiksiranom cijenom
 
Predsjednik Vlade je najavio i manju izmjenu u košarici proizvoda čija je cijena fiksirana te će na sjednici Vlade u četvrtak donijeti odluku kojom se iz košarice "miču", svinjska lopatica i vratina, a dodaje se carsko meso, te će ubuduće fiksna cijena biti za osam proizvoda.
 
"Zbog moguće nestašice svinjskih proizvoda shvatili smo da tih proizvoda neće bit, maknut ćemo ih s liste, ali smo stavili carsko meso", pojasnio je premijer.
 
Prema prijedlogu, za jestivo suncokretovo ulje cijena bi bila niža - 1,72 eura za litru (do sada 1,86 eura), dok bi iste cijene ostale za mlijeko, brašno, šećer, cijelo pile i svinjsko mljeveno meso, a za carsko meso bila bi 3,79 eura za kilogram. "Dakle, umjesto devet, u košarici je osam proizvoda", kazao je.
 
Za posebne potpore i poticaje Vlada će osigurati 347 milijuna eura, a odnose se na potpore za održivost domaćeg javnog prijevoza (11 milijuna eura), potporu poljoprivrednicima i ribarima (41 milijun eura), potporu prerađivačima drva i proizvođačima namještaja (4 milijuna eura).
 
Za energetsku učinkovitost zgrada i obnovljive izvore energije potpore će ukupno iznositi 291 milijun eura pri čemu se do kraja godine nastavlja s postojećim potporama stradalima u potresu.
 
Rekapitulirajući dosadašnje pakete mjera, premijer je istaknuo da je izdvojeno ukupno 5,1 milijarda eura.
 
Podsjetio je na isplatu plaća zaposlenima u privatnom sektoru čime su tijekom pandemije očuvana radna mjesta. Za to je utrošeno 1,6 milijardi eura.
 
Rast BDP-a, smanjenje javnog duga i najveći investicijski kreditni rejting Hrvatske ikad
 
Za kontekstualiziranje trenutnog položaja Hrvatske, premijer je istaknuo nekoliko bitnih ekonomskih pokazatelja.
 
"Naš BDP je sada oko 67 milijardi eura," kazao je. Navodeći trendove, istaknuo je da smo sada na 17.240 eura po stanovniku, a rast u dosadašnjem tijeku mandata ove vlade je 5890 eura po stanovniku.
 
"Kada smo nastupili 2016. godine bili smo na 62 posto europskog prosjeka BDP-a po stanovniku. Sada smo podigli taj postotak za 10 postotnih bodova i nalazimo se na 72 posto 2022. godina", poručio je Plenković, istaknuvši da je realna godišnja stopa promjene BDP-a u sedam godina kumulativno iznosi 25,1 posto rasta.
 
Podsjetio je na izjavu iz 2016. godine kada je rečeno da bi bilo dobro odgovorno upravljati javnim financijama, imati uravnotežen proračun i smanjivati javni dug.
 
"Bili smo na 83,2 posto, prije COVID-a dug je smanjen na 72, zbog pandemije sve je skočilo na 87, a sada smo se u samo dvije godine munjevito vratili na putanju na kojoj smo bili, i sad smo ispod onoga što je bilo prije COVID-a i ovo je jedan od razloga da smo ušli u europodručje", kazao je premijer.
 
Govoreći o deficitu, kazao je da je tijekom pandemije iznosio 7,3 posto, a sada smo ponovno u okviru praga od 3 posto.
 
"Ovo govori o odgovornoj politici upravljanja javnim financijama, osobito odgovornom upravljanju proračunom," zaključio je.
 
Osvrnuo se na stopu nezaposlenosti i veliku financijsku krizu 2008. godine, naglasivši da smo danas na 7 posto nezaposlenih. Također, broj osiguranika se zadnjih šest i pol godina povećao za 152 tisuće i sada ih je 1,613 milijuna.
 
Govoreći o kupovnoj moći i inflaciji, Plenković je naveo je ruska agresija na Ukrajinu dovela do okolnosti da su inflatorni pritisci globalnog karaktera i utječu na sve ono što radimo.
 
Ti podaci su bitni zbog rasta plaća. Prosječna mjesečna neto plaća u zadnjih šest godina rasla je 35 posto ili više od 2.000 kuna.

Rasla je i minimalna neto plaća koju je konzistentno podizana od početka mandata ove Vlade. "Porasla je za 69 posto ili 229 eura i sada smo došli na 560 eura", poručio je premijer.
 
Porasla je i prosječna neto mirovina. "Kad smo krenuli iznosila je 2.508 kuna, a narasla je na 3.114, dakle za 606 kuna ili 24,2 posto", naglasio je.
 
"Važan prioritet za sve nas je smanjenje broja ljudi u riziku od siromaštva. Oni su u našem mandatu, od 2016. do 2022., manji za 342.478 osoba", nastavio je premijer.
 
Plenković se osvrnuo i na kreditni rejting, naglasivši da smo 2016. bili 2 stupca ispod investicijskog kreditnog rejtinga
 
"Zahvaljujući mjerama odgovornog upravljanja javnim financijama i vrlo čvrstom sidru pridruživanja europodručju, postupnom građenju naše reputacije prema međunarodnim ekonomskim i financijskim institucijama, međunarodnim i domaćim financijskim tržištima, poduzimanja reformi, došli smo u situaciju da 2022. imamo po sve tri agencije za kreditni najvišu stopu investicijskog kreditnog rejtinga ikad", naglasio je Plenković.
 
Prezentaciju je zaključio prikazom Hrvatske među 15 najrazvijenijih zemalja.
 
"Tamo nismo došli poklonom, nego trudom, radom htijenjem, političkom voljom, prioritetima i svemu onome na čemu radimo zadnjih sedam godina", poručio je predsjednik hrvatske Vlade.

Sigurnost opskrbe, priuštivost cijena građanima i gospodarstvu dva su stupa svega što radimo
 
Odgovarajući na novinarska pitanja nakon prezentacije Plenković je ocijenio da Vlada mjerama  koje će na snagu stupiti 1. travnja želi na predvidljiv način osigurati troškove građanima i svim gospodarskim subjektima, koji će točno znati kakao se ponašati u mjesecima koji slijede.
 
Zanijekao je da se jučer na predstavljanju paketa mjera socijalnim partnerima razgovaralo o poreznim izmjenama podsjetivši da su porezne reforme u nekoliko ciklusa bile godišnji napor njegovih vlada kojima su rasterećeni i građani i gospodarstvo za više od 10 milijardi kuna, uključujući i administrativna i parafiskalna rasterećenja. Istodobno je najavio da jedan takav paket parafiskalnih rasterećenja tijekom ove godine planira ministar Filipović.
 
"Još jednom u najkonkretnijem smislu pokazujemo snagu ekonomskog i financijskog položaja države do koje smo je doveli 2023.Uz sredstva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti uz Višegodišnji financijski okvir, uz nacionalna sredstva i privatne investicije, cilj ovog paketa mjera je da, unatoč krizi i usporavanju globalne ekonomije, opet budemo u onoj fazi da nam gospodarski rast bude bolji nego što smo ga sami procijenili. Prošle godine imati rast od 6,3 % je ogroman uspjeh. Bili smo među četiri zemlje Europske unije koje su imale najveći gospodarski rast", podsjetio je Plenković.
 
S obzirom na izdašnost mjera upitan o rebalansu proračuna Plenković je odgovorio da će dio ići preraspodjelama te da će se, kad za njega dođe trenutak, napraviti i rebalans.
 
"Rebalans više doživljavamo kao tehničko sredstvo da financije budu solidne i stabilne kao što i jesu", odgovorio je.
 
Na pitanje je li riječ o "predizbornom" paketu mjera Plenković je odgovorio da je jednako "predizboran" kao i svi prethodni.
 
Nema privatizacije HEP-a, dokapitalizacija - uskoro
 
Odgovarajući na pitanja o reviziji o reviziji poslovanja HEP-a ministar gospodarstva i održivog razvoja Filipović kazao je da revizija poslovanja HEP-a još traje te da će s rezultatima izići kad ona bude gotova.
 
Predsjednik Vlade Plenković pak dodao je da će se HEP uskoro dokapitalizirati te istaknuo da HEP, u trenutnim okolnostima energetske krize u kojima mu na teret pada dobar dio subvencija za struju i plin, treba ostati u državnom vlasništvu.
 
"Itekako vodimo računa o glavnoj nacionalnoj energetskoj kompaniji. To je velika i snažna kompanija, srećom u stopostotnom državnom vlasništvu u okolnostima ove krize, i država će, kao vlasnik, izdvojiti sredstva i nadoknaditi HEP-u sve ono što su eventualno troškovi koji su nastali uzimanjem na svoja pleća niza troškova nastalih rastom cijene energije", ocijenio je.
 
"Sigurnost opskrbe, priuštivost cijena građanima i gospodarstvu dva su stupa svega ovog što radimo, to je bit, naglasio je Plenković. HEP će biti dokapitaliziran, snažan i imat će sredstava i za daljnja ulaganja u energetsku tranziciju, a to znači više ulaganja u obnovljive izvore energije", dodao je.
 
Kada je riječ o cijenama goriva, rekao je da će one biti i dalje regulirane, pa i za vrijeme turističke sezone.
 
"Tko hoće premium gorivo, ima tržišne cijene", rekao je Plenković.
 
Plenkovića su, s obzirom na izdašnost uloženih sredstva u različite politike, danas upitali i je li riječ i Vladi "lijevoga ili desnog centra".
 
Odgovorio je da je njegova Vlada vlada desnoga centra koja razumije da postoje okolnosti kad državnim intervencionizmom mora držati socijalnu koheziju.
 
"Desni centar, čvrsto pozicioniran, odgovoran i socijalno osjetljiv", zaključio je.
 
Preuzimanje OMV-a Slovenije dobro je za Inu
 
Preuzimanje OMV-a Slovenije dobro je za Inu, ocijenio danas ministar Filipović.
 
"To je dobra stvar za Inu jer će proširiti tržište, a to je važno nakon modernizacije rafinerije u Rijeci", rekao je Filipović i dodao da će dio proizvoda iz te rafinerije biti usmjeren na slovensko tržište.
 
Modernizacija riječke rafinerije po njegovim će riječima unaprijediti i Inin tržišni položaj u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
 
Na pitanje bi li Hrvatska sudjelovala u izgradnji novoga bloka Nuklearne elektrane Krško Plenković je odgovorio je da je Hrvatska načelno spremna biti partnerom Sloveniji u tome poslu.