Vesna Fabijančić Križanić i Josip Salapić idućih će osam godina biti potpredsjednici Državnog izbornog povjerenstva (DIP), a njegovi članovi Slaven Hojski, Ivana Ljulj i Draženko Pandek.

Takav je prijedlog u četvrtak utvrdio nadležni saborski Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove i poslao ga Hrvatskom saboru koji bi o njemu mogao glasovati u petak.

Fabijančić Križanić i Hojski u DIP-u su već odradili po jedan mandat, ona kao potpredsjednica, on kao član, za još jedan kandidirali su ih SDP i klubovi HSLS-a i nacionalnih manjina.

Salapić, trenutno državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i nekadašnji saborski zastupnik, kandidat je HDZ-a, Ljulj, pravnica iz Splita, kandidatkinja je Mosta, a Pandeka, nekadašnjeg zastupnika, kandidirali su Socijaldemokrati.

S obzirom da 8. ožujka istječu mandati za četvero članova DIP-a, a jedno je mjesto upražnjeno od jeseni 2021., kada je preminuo Josip Vresk, Sabor ovoga puta bira pet novih – starih članova.

Spomenuti kadrovski prijedlozi znače da DIP napuštaju potpredsjednica Ana Lovrin, koja ima uvjete za mirovinu, i član Emil Tomljanović, koji su bili u HDZ-ovoj kvoti.

HDZ s partnerima je u u srpnju 2019. u svojoj kvoti za članicu DIP-a izabrao Ivanu Belec, pa je sada imao pravo odlučiti o potpredsjedniku i jednom članu, a oporba o potpredsjedniku i dva člana.

DIP ima predsjednika, koji je po položaju uvijek predsjednik Vrhovnog suda, te četiri potpredsjednika i četiri člana.

Predsjednik DIP-a je Radovan Dobronić, a dva potpredsjednika iz redova sudaca su Damira Kontrec i Jasenka Žapčić, izabrala ih je opća sjednica Vrhovnog suda.

Dva potpredsjednika koji nisu suci i četiri člana bira Sabor, po jednog potpredsjednika i dva člana bira na prijedlog većine, a drugog potpredsjednika i druga dva člana na prijedlog oporbe, prema odnosu snaga u Saboru u trenutku izbora članova DIP-a.

To konkretno znači da su svoje kandidate ovoga puta mogli predložiti SDP, Socijaldemokrati i Most, koji imaju najviše zastupnika.

Povjerenstvo je stalno i neovisno državno tijelo koje nadzire parlamentarne, izbore za predsjednika države, za lokalnu vlast i za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u lokalnim jedinicama, te provedbu državnog, lokalnog i savjetodavnog referenduma.