Grad Makarska prvi je grad u Dalmaciji koji se pridružio inicijativi protiv bespravne gradnje, a​ u tri tjedna inicijative, koju je pokrenulo 17 istarskih gradova i općina, prijavljeno je oko 300 takvih slučajeva.

Na stranici bespravnagradnja.hr mogu se objavljivati lokacije bespravno izgrađenih objekata i njihov broj, a građani preko nje mogu jednostavno prijavljivati objekte u čiju legalnost sumnjaju.

 

​Osim makarskoga gradonačelnika Zorana Paunovića, na konferenciji za novinare u Gradskoj vijećnici bio je i predsjednik IDS-a i načelnik općine Barbana Dalibor Paus, budući da je inicijativa proistekla iz te stranke.

Obojica su istaknula da bespravna i prekomjerna gradnja zahtijeva hitno adresiranje i rješavanje.

 

Paus​ je rekao da inicijativom žele upozoriti na razmjere bespravne gradnje, pokazati da se općine i gradovi bore protiv nje, ali su im ovlasti u tim slučajevima male, čime nisu zadovoljni.

Žele uključiti i građane u borbu protiv bespravne izgradnje te načiniti pritisak na Državni inspektorat i Vladu da se pozabave tim problemom koji je uglavnom vezan uz obalu.

 

- U konačnici nam je cilj da se smanji prekomjerna gradnja, odnosno da se zaustavi svaki oblik bespravne gradnje. Drago mi je da smo taj problem svi vidjeli kao zajednički i da to nije problem jedinica lokalne samouprave, već države, rekao je Paus.

Istaknuo je da imaju spreman prijedlog izmjena Zakona o građevinskoj inspekciji kako bi se ovlast izdavanja rješenja o zaustavljanju bespravne gradnje izvan građevinskog područja 'spustila' na komunalne redare koji zaustavljaju gradnju i zatim pozivaju inspektora na teren.

 

Gradonačelnik Paunović rekao je da je prostor najvrjedniji resurs koji imaju i trebaju očuvati te na kojem temelje budući održivi razvoj Makarske.

Grad Makarska je još lani u srpnju tražio od inspektorata da u Makarskoj otvori radno mjesto građevinskog inspektora, no, dodao je, od toga zasad ništa.

- Prošle godine smo napravili izmjene i dopune Prostornog plana u tekstualnom smislu kojima se prvi put u povijesti Makarske ne šire građevinska područja, već zaustavlja daljnja betonizacija. Svi moramo voditi računa o kvaliteti života naših građana, ali i misliti na buduće generacije. Prostor je zaista naš najvrjedniji resurs, zaključio je Paunović.