Zastupnici u Europskom parlamentu pozvali su u srijedu u rezoluciji Europsku uniju ratificira Istanbulsku konvenciju, kao i šest država članica koje to još nisu učinile.

Sve države članice potpisale su Istanbulsku konvenciju 2017. godine, ali je Bugarska, Češka, Mađarska, Latvija, Litva i Slovačka nisu još ratificirale.

“Danas smo u Parlamentu ponovno pozvali na EU ratifikaciju Konvencije, ali smo uputili i zahtjev prema preostalih šest država članica koje nisu ratificirale. Tražimo od Vijeća da se odupre pritiscima spomenute manjine i da dovede proces ratifikacije ovog iznimno važnog dokumenta do kraja, bez odgode”, rekao je Hini hrvatski eurozastupnik, socijaldemokrat Predrag Fred Matić.

“Države članice koje odbijaju to učiniti i podržati su dobro poznate po svojim problematičnim stavovima vezanima uz ovu temu, ali nedopustivo je da se opstruira dokument koji može i treba zaštititi milijune žrtava i prevenirati nasilje”, dodao je.

Provedba Istanbulske konvencije 

Hrvatska je 2018. godine ratificirala prvi pravno obvezujući dokument za zaštitu žena od nasilja, ali Matić kaže da je najveći izazov u provedbi istog “nedostatak političke volje kod vladajućih”.

Kao konkretne probleme istaknuo je poteškoće u procesuiranju takvih djela i preniske kazne za počinitelje. “Zastrašujuća je i činjenica da su žrtve višestruko izložene nasilju – prvo od počinitelja, a onda nerijetko i od sustava”, dodao je Matić.

Turska ju je prva ratificirala, ali se i prva iz nje povukla 2021. godine. U rezoluciji se ističe da je to “opasan presedan za ostale države”.Poljski potezi sugeriraju da bi mogla učiniti isto. Ta članica EU-a, često u sukobu s Bruxellesom, zatražila je da se preispita ustavnost Istanbulske konvencije, a EP u rezoluciji “snažno osuđuje pokušaj osporavanja” iste.

EP je osudio alternative Istanbulskoj konvenciji, poput takozvanog ugovora o obitelji u Poljskoj i navodi da se takve inicijative “temelje na vrijednostima koje bitno odstupaju od ljudskih prava i prava na rodnu ravnopravnost i koje ne bi poslužile kao učinkovit instrument u borbi protiv nasilja u obitelji i nasilja intimnog partnera”.

Eurozastupnici ističu da Ukrajina može biti primjer za šest država članica EU-a koje je odbijaju ratificirati. Kijev je to učinio prošle godine, što bi trebalo “poslužiti kao potpora ukrajinskim tijelima za procesuiranje zlodjela nad ženama i djecom koje su počinili ruski vojnici te za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja”, navodi se u rezoluciji.

Procjenjuje se da je u svijetu 736 milijuna žena doživjelo fizičko i/ili seksualno nasilje intimnog partnera, nepartnersko seksualno nasilje ili oboje barem jednom u životu. Na razini EU-a svaka treća žena doživjela je fizičko ili seksualno nasilje.

Nizozemska zastupnica Zelenih Kim Van Sparrentak rekla je u raspravi u utorak da je “u Nizozemskoj svakih osam dana ubijena jedna žena samo zato što je žena” i prozvala Vijeće jer se već šest godina čeka na ratifikaciju Istanbulske konvencije na razini EU-a.

Hrvatski eurozastupnik Ladislav Ilčić (ECR) odgovorio joj je da se zbog podatka koji je iznijela postavlja pitanje o učinkovitosti Istanbulske konvencije koju je Nizozemska ratificirala prije osam godina.

“Istanbulska konvencija se, bar što se tiče borbe protiv nasilja nad ženama, pokazala potpuno neučinkovitom. Ženama koje su podvrgnute nasilju ništa ne znače papiri ili deklaracije koje donosimo, nego ih zanima hoće li ih netko tući ili neće tući. A rezultati očito izostaju”, rekao je Ilčić Hini.