Ministarstvo kulture i medija provodi 295 projekata obnove EU sredstvima, njih stotinjak nacionalnim sredstvima, a do sada je iz Fonda solidarnosti povučeno više od 900 milijuna kuna, rekla je u srijedu ministrica Nina Obuljen Koržinek.

U ovom trenutku završili smo više od 15 projekata, većina njih je započela s radom, dinamika je dobra, istaknula je ministrica na konferenciji za novinare.

Najvažniji projekti su nova zgrada Hrvatskog povijesnog muzeja (na mjestu DHMZ-a), Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti (na Gornjem gradu), sjedište Hrvatskog restauratorskog zavoda (bivša Tvornica duhana Zagreb), a tu je i niz drugih, od Ateliera Meštrović, preko crkvi do Muzeja Mimara.

 

U 2023. nastavak projekta obnove od potresa

Projekt obnove nakon potresa nastavlja se i u 2023., te se očekuje da će do 30. lipnja na to biti potrošeno otprilike tri puta više sredstava od inicijalno alociranih. Ukupno tijekom iduće godine očekuje se realizacija oko 2,5 milijardi kuna.

- Tijekom siječnja ćemo ugovoriti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti cjelovitu obnovu onih zgrada, kulturnih institucija koje će se nastaviti obnavljati sredstvima Ministarstva, što uključuje nacionalne intervencije i obnovu zgrada u kulturno-povijesnoj cjelini Petrinje, istaknula je Obuljen Koržinek.

Konkretno, u planu je završetak konstrukcijske obnove ugovorene putem Fonda solidarnosti, realizacija izgradnje 26 kuća u centru Petrinje i ugovaranje projekata cjelovite obnove kulturnih ustanova, a bit će osigurana i dodatna sredstva za obnovu zgrada za koje je ministarstvo provodilo hitne mjere i osiguralo sredstva za izradu dokumentacije a koja nisu bila obuhvaćena natječajima iz Fonda solidarnosti.

 

Pandemija na kulturu u Hrvatskoj ostavila manje štetnih posljedica nego u drugim državama

Protekla je godina bila godina oporavka nakon pandemijske krize koja je, ocijenila je Obuljen, u Hrvatskoj prošla s manje štetnih posljedica nego većina drugih država, a nakon brze reakcije vlade i njihovih potpora.

Smatra kako je bilo ključno ostaviti kulturu otvorenom, za razliku od drugih europskih država.

- Bila je to hrabra odluka koja se pokazala dobrom. Imali smo mjere, kolege su radili u nemogućim uvjetima, ali u usporedbi s drugima imamo puno manju krizu publike, manje je ljudi odustalo od bavljenja kulturom i umjetnošću, nemamo zatvorenih institucija ili organizacija koje su prestale raditi, rekla je.

 

Pokrenut niz uspješnih projekata, održane radionice o SLAPP tužbama

S ciljem decentralizacije kulturnih sadržaja pokrenut je Konzorcij Hrvatskih narodnih kazališta, Dalmatinski koncertni ciklus, Ruksak pun kulture na otocima, programi za mlade u područjima pogođenima potresom, a provodi se i projekt financiran od Europskog socijalnog fonda - nabava 12 bibliobusa, u vrijednosti 35 milijuna kuna.

Podsjetila je i da je Ministarstvo u suradnji s novinarskim udrugama i pravosuđem organiziralo niz radionica o SLAPP tužbama i već se vide prvi rezultati, odnosno odbacuju se tužbe prepoznate kao SLAPP.

Godinu je ocijenila jednom od najuspješnijih u povijesti hrvatske kinematografije - završen je 21 dugometražni igrani film, od čega su 13 većinska hrvatska produkcija, a čak ih je 10 debitantskih.

- Obilježili smo 10 godina Filming in Croatia što je i jedan od najuspješnijih sustava izravne potpore koji imamo, s učinkom od 1,6 milijardi kuna izravnih prihoda u proračunu, dodala je.

Od novih prostora kulture, među ostalim, otvoreni su knjižnica u Garešnici, Svetoj Nedelji, tvrđava svetog Ivana u Šibeniku, Zavičajni muzej u Benkovcu, Providurova palača u Zadru.

 

Izložba NMMU-a u Zadru jedan od važnijih projekata

U punom obimu vratili su se i sajmovi knjiga u Zagrebu, Puli, Splitu, od velikih međunarodnih projekata ističu se izložba Ivana Meštrovića u Pragu i Tome Savića Gecana na Venecijanskom bijenalu.

Kao jedan od važnijih projekata izdvojila je otvorenje izložbe "Jedan svijet" u Zadru, u okviru koje će na dvije godine zbirka umjetnina NMMU-a biti izmještena iz svog prostora, što je prvi primjer takve dugoročne posudbe.

Ministarstvo je provodilo i akcije pomoći Ukrajini te niz stručnih skupova, među kojima se ističe bavljenje rizicima koji Hrvatska, kao jedna od prvih europskih državam integrira u sustav zaštite spomenika, a pokrenut je i pilot-projekt utvrđivanja podrijetla pokretne imovine oduzete građanima židovskog podrijetla u vrijeme NDH i poraća.