od 12. do 15. rujna
Europski parlament o aktualnoj energetskoj situaciji, minimalnim plaćama i posljedicama klimatskih promjena
Europski parlament održat će plenarno zasjedanje u Strasbourgu od 12. do 15. rujna na kojem će sudjelovati zastupnica Sunčana Glavak (HDZ/EPP).
Energija – poticati uštedu i korištenje obnovljivih izvora
U ponedjeljak će se raspravljati o zakonu kojim se utvrđuju ciljevi uštede energije u EU-u, a u utorak o energiji iz obnovljivih izvora. Uvođenje obnovljivih izvora energije trebalo bi smanjiti emisije stakleničkih plinova za 16 posto kada je riječ o prometu. Zastupnica Sunčana Glavak zadužena je za rad na izvješćima o smanjenju emisija u zrakoplovstvnom prometu. Glasovanje će uslijediti u srijedu.
Zastupnici će u utorak raspravljati s Vijećem i Komisijom o odgovoru EU-a na porast cijena energije. O rezoluciji će se glasovati na plenarnoj sjednici u listopadu. Podsjetimo, Vlada Republike Hrvatske osigurala je nikad izdašniji paket mjera za pomoć građanima i gospodarstvu vrijedan 21 milijardu kuna koji je prošli četvrtak predstavio predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Primjerene minimalne plaće u EU-u
Zastupnici će u utorak raspravljati, a u srijedu glasovati o tome kako riješiti problem siromaštva unatoč zaposlenju te kako povećati životni standard i potaknuti kolektivno pregovaranje.
Stanje Europske unije
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu će održati govor o stanju Europske unije u kojem će se osvrnuti na rezultate rada Komisije i buduće planove, posebno kada je riječ o solidarnosti EU-a s Ukrajinom, sankcijama protiv Rusije, trenutačnom povećanju cijena energije te mjerama za osiguravanje opskrbe energijom.
U posljednjih 30 godina zbog krčenja izgubljeno područje površinom veće od EU-a
Sjednica će u ponedjeljak započeti raspravama o Uredbi o krčenju šuma te Novoj strategiji EU-a za šume do 2030., kojom se osigurava održivo gospodarenje europskim šumama. Poduzeća bi trebala osigurati da proizvodi koji dolaze na europsko tržište ne potječu s iskrčenih ili degradiranih zemljišta.
Posljedice klimatskih promjena, utjecaj pandemije na djecu i mlade, kohezijska politika, obraćanje finske premijerke
Zastupnici će u utorak s predstavnicima Europskog vijeća i Europske komisije otvoriti pitanje povećanja napora EU-a u borbi protiv klimatskih promjena koje pogađaju stanovništvo u vidu posljedica suše, požara i drugih ekstremnih vremenskih pojava.
U posljednje dvije pandemijske godine udio djece i mladih koji se suočavaju s problemima mentalnog zdravlja porastao je na 20-25 posto. Zastupnici će u ponedjeljak raspravljati kako je obustava obrazovnih, kulturnih i sportskih aktivnosti te aktivnosti za mlade utjecala na djecu i mladež u EU-u.
U prethodnom sedmogodišnjem financijskom okviru putem kohezijske politike osigurane su potpore za više od 1,4 milijuna poduzeća, pružena je pomoć za 45,5 milijuna osoba prilikom integracije na tržište rada, a BDP u najnerazvijenijim regijama porastao je za do 5 posto. U Europskom će se parlamentu u srijedu raspravljati o izvješću o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji u EU-u.
Finska premijerka Sanna Marin u utorak će ujutro iznijeti svoja stajališta o trenutačnoj situaciji u Europi i njezinoj budućnosti u sklopu rasprava o temi „Ovo je Europa”. U prethodnim raspravama sudjelovali su premijeri Estonije, Italije, Irske, Hrvatske i Grčke.
Izdvojeno
-
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, u petak, 26. travnja 2024. godine u vremenu od 8 do 10 sati bit će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Ninu
-
Sveučilište u Zadru domaćin je međunarodne OPERAS konferencije „Opening Collaboration for Community-Driven Scholarly Communication“ (Otvaranje suradnje za znanstvenu komunikaciju vođenu zajednicom), koja se ovog tjedna održava u prostoru Dvije palače.
-
Zora bila, Croatio iz duše te ljubim, Samo more nosim ja u duši, Ne mogu te prestat jubit...samo su neki od hitova Tomislava Bralića i klape Intrade, naše najpopularnije klape koja iduće godine slavi velikih 40 godina postojanja.
-
Pozitivni gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji nastavljeni su i u trećem mjesecu 2024. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana ožujka u Zadarskoj županiji bilo je 63.025 zaposlenih osoba, odnosno tri tisuće (4,9 posto) više nego na isti dan godinu ranije.
Reci što misliš!