Tek će se vidjeti kakve će dugoročne posljedice zapljene dokumenata imati po Trumpa politički ili na međuizborima u studenom.

Bivši američki predsjednik Donald Trump mogao bi biti kazneno gonjen i završiti u zatvoru zbog toga što je odnio službene dokumente iz Bijele kuće na svoje imanje Mar-a-Lago na Floridi, uključujući neke koji nose oznaku tajnosti. 

Nalog FBI-ja za pretragu Mar-a-Laga koji je u petak objavilo Ministarstvo pravosuđa otkriva da je Trump pod istragom zbog tri moguće povrede zakona: skrivanja, uništavanja ili uklanjanja dokumenata; ometanja pravde, uključujući uništenje, mijenjanje ili falsificiranje dokumenata u saveznim istragama; i moguće kršenje zakona o špijunaži, što može uključivati odbijanje predaje dokumenata koji su važni za nacionalnu sigurnost kada se to zatraži te prenošenje ili gubitak takvih informacija.

Agenti FBI-ja koji su pretražili Mar-a-Lago uzeli su 11 skupova tajnih dokumenata, uključujući nekoliko s oznakom najveće državne tajne, po dokumentima koje je u petak objavio savezni sud na Floridi.

Agenti su tražili i dokumente koji se odnose na nuklearno oružje, izvijestio je u četvrtak Washington Post.

Trump je u petak na svojoj platformi Truth Social objavio da je "pitanje nuklearnog oružja 'prijevara'". Naglasio je da surađuje s vlastima i "pretres" je ocijenio neprimjerenom političkom odmazdom.

Nalog je tužiteljima dao pravo da zaplijene dokumente s dokazima za kršenje triju zakona.

Mnogi zaplijenjeni dokumenti bili su tajni, no ta tri zakona odnose se na nepropisno postupanje s dokumentima savezne vlade neovisno o tome jesu li tajni ili ne.

Oni zabranjuju nedopušteno posjedovanje informacija bitnih za nacionalnu obranu, ne spominjući jesu li ti dokumenti tajni ili ne. To je kažnjivo s do 10 godina zatvora za svaku povredu zakona.

Po zakonima je ilegalno skrivati ili uništavati službene američke dokumente, što je kažnjivo s do 20 godina zatvora.

Savezni zakon zabranjuje namjerno odnošenje tajnih dokumenata na nedopuštenu lokaciju.

Trump je 2018. potpisao izmjenu zakona po kojoj se kaznenim djelom smatra nepropisno postupanje s tajnim dokumentima i povećava maksimalna kazna zatvora za osobe osuđene za to s jedne na pet godina pošto je kritizirao predsjedničku kandidatkinju demokrata Hillary Clinton jer je koristila privatni e-mail server za osjetljive informacije dok je bila državna tajnica.

Tek će se vidjeti kakve će dugoročne posljedice zapljene dokumenata imati po Trumpa politički ili na međuizborima u studenom.

Ispitivanje YouGova 9. kolovoza, dan nakon racije, pokazalo je da 62 posto Amerikanaca smatra da je to što je Trump držao povjerljive dokumente "jako velik problem" (45 posto) ili "donekle problem" (17 posto).

No javno mnijenje o Trumpu jako ovisi o tome koju stranku ispitanici podržavaju. Isto ispitivanje pokazalo je da 76 posto demokrata smatra Trumpovo postupanje značajnom povredom zakona, prema samo 12 posto republikanaca i 44 posto neovisnih.

Ispitivanje Morning Consulta za Politico provedeno 10. kolovoza potvrdilo je tu podjelu, utvrdivši da 81 posto registriranih demokratskih birača smatra da je pretres bio legitimno utemeljen na dokazima da je Trump počinio kazneno djelo u odnosu prema samo 16 posto registriranih republikanaca.