Do konca lipnja vijeća i skupštine svih 576 općina, gradova i županija obvezni su kodeksom urediti ponašanje svojih vijećnika, onima koji to ne učine prijeti kazna od 5.000 do 15.000 kuna.

Po prvi put predstavnička je tijela na to obvezao novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Općini, gradu i županiji u kojoj se kodeks ne donese prijeti kazna od 5.000 do 15.000 kuna.

S obzirom da sve lokalne jedinice i njihova vijeća i skupštine nemaju iste kadrovske kapacitete, Ministarstvo pravosuđa i uprave im je ponudilo pomoć u vidu Smjernica za izradu kodeksa ponašanja (članova) predstavničkih tijela, svojevrsni praktični vodič i pomoć u izradi tog dokumenta.

 Kodeksi trebaju urediti ponašanje više tisuća vijećnika

Kodeksi trebaju urediti ponašanje više od sedam tisuća vijećnika, vijeća i skupštine imaju, naime, od sedam do 47 članova, a samo nezavisnih vijećnika je oko tisuću.

Status vijećnika drugačiji od onoga članova izvršnih tijela – najčešće nisu u radnom odnosu, ne primaju naknadu za rad, odlučuju u okviru kolektivnog tijela, pa im je utjecaj na donošenje odluka ograničen, no tome unatoč ocijenjeno je kako je bitno predvidjeti neke mjere da bi se prevenirao sukob interesa na lokalnoj razini.

Ministarstvo predlaže da se kodeksima propiše da je vijećnik dužan kontinuirano paziti na poštivanje etičkih načela, kao i spriječiti potencijalni odnosno stvarni sukob interesa, te da se ne može ispričati za nepoznavanje obaveza i odgovornosti koje proizlaze iz kodeksa.

Vijećnike, drži, treba obvezati da se upoznaju sa sadržajem kodeksa, ako treba i propisivanjem obveze da o tome potpišu izjavu.

Pristojnost i na društvenim mrežama

Smatra da svoje mjesto u kodeksima treba naći i načelo uzornosti. Vijećnik bi, naime, trebao biti uljudan, dostojanstven i profesionalan kako u odnosima s građanima i medijima, tako i s ostalim dužnosnicima, službenicima i namještenicima. Pri korištenju bilo kojeg sredstva komunikacije, uključujući i društvene mreže, dužan je čuvati osobni i ugled predstavničkog tijela.

Mislilo se i na nadzor nad primjenom kodeksa. Ideja je da se na razini vijeća, odnosno skupštine, osnuje novo neovisno radno tijelo ili nekom postojećem neovisnom pridoda i uloga nadzora kodeksa u prvom stupnju, kao i da se odrediti i drugostupanjsko tijelo.

U njih bi se, uz vijećnike, temeljem javnog poziva imenovali i vanjski članovi iz reda "osoba nedvojbenog javnog morala" u pojedinoj općini odnosno gradu. Ideja je da članovi tih tijela, osobito vanjski, za svoj rad dobiju odgovarajuću naknadu.