Rusija se suočava s najtežom situacijom u tri desetljeća zbog neviđenih zapadnih sankcija, ali pokušaji stranih zemalja da je izoliraju od globalnog gospodarstva neće uspjeti, rekao je premijer Mihail Mišustin u četvrtak.

Zapadne zemlje nastavljaju nametati ekonomske sankcije Rusiji kako bi je natjerale da prekine vojnu operaciju u Ukrajini i povuče svoje snage. Rusija invaziju na Ukrajinu naziva "specijalnom operacijom" za demilitarizaciju i "denacifikaciju" svog susjeda.

"Aktualnu situaciju bez sumnje možemo nazvati najtežom u tri desetljeća za Rusiju", rekao je Mišustin u Dumi, donjem domu ruskog parlamenta. "Takve sankcije nisu korištene ni u najmračnijim vremenima hladnog rata."

Zapadne sankcije već su isključile Rusiju iz globalne financijske mreže i oduzele njezinim najvećim bankama pristup SWIFT-u, globalnom sustavu plaćanja, dok su neki trgovci počeli odbijati rusku naftu i pojačavati pritisak na financije Moskve.

Mišustin je rekao da će Rusija sve što uprihodi ove godine morati potrošiti na državne potpore.

Vlada je dosad obećala više od bilijun rublji za potporu poduzećima, obiteljima s djecom i za socijalnu pomoć. Od toga će se 250 milijardi rublji potrošiti na državnu pomoć Ruskim željeznicama. 

Pošto neke od tvrtki koje odlaze prenose svoje udjele na ruske tvrtke, navodi Mišustin, nova situacija nudi prostor za nove poslovne prilike.

"Naš financijski sustav, žila kucavica cijelog gospodarstva, održao se", rekao je Mišustin. "Tržište dionica i rubalj se stabiliziraju. Sumnjam da bi ijedna druga zemlja ovo izdržala. Mi jesmo."

Europska komisija predložila je u utorak nove sankcije Rusiji, uključujući zabranu uvoza ruskog ugljena i pristanka ruskih brodova u luke EU-a i dodala da radi na zabrani uvoza nafte.