Politička stranka Ujedinjena reformska akcija (URA), crnogorskog vicepremijera Dritana Abazovića, podnijela je u srijedu inicijativu za izglasavanje nepovjerenja vladi Crne Gore, a koja bi na dnevni red parlamenta mogla doći početkom veljače.

Inicijativu je potpisao 31 zastupnik u crnogorskom parlamentu, a po Ustavu te zemlje preispitivanje povjerenja vladi u parlamentu može zatražiti najmanje 27 zastupnika. Za opoziv aktualne vlade premijera Zdravka Krivokapića potrebna je podrška 41 od ukupno 81 zastupnika u parlamentu.

 Abazović je početkom tjedna najavio ovaj potez zatraživši odmah i potporu za formiranje manjinske vlade u kojoj, kako je tada rekao, neće biti mjesta za Đukanovićevu Demokratsku partiju socijalista kao ni za prosrpski Demokratski front, ali je i rekao da bi volio da i te političke opcije podupru manjinsku vladu.

Inicijativu za smjenu vlade potpisali su zastupnici vladajuće URA, te oporbenih Socijaldemokratske partije (SDP), Socijaldemokrata (SD), Bošnjačke stranke (BS), Albanske liste i Albanske koalicije, Liberalne partije (LP) te dio zastupnika  Demokratske partije socijalista (DPS), crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića.

Nakon sto su predali inicijativu zastupnici URA priopćili su kako “ne žele simulirati procese, odugovlačiti i mrcvariti većinsku volju građana koji žele stabilnost, reforme i put ka EU". 

Također, u ponedjeljak je posebni američki izaslanik za zapadni Balkan Gabriel Escobar rekao u intervjuu za Glas Amerike da SAD ne smatraju Demokratski front "odgovarajućim partnerom" te da DF potiče podjele u Crnoj Gori, blokira reforme i put ka Europi.

URA, koja u crnogorskom parlamentu ima tri zastupnika, potpisala je krajem prosinca s oporbenom Bošnjačkom strankom i Socijalističkom narodnom partijom, strankom iz vlasti, memorandum o suradnji, koji je je bio prvi korak ka prijedlogu o formiranju manjinske vlade.

Crna Gora je prije nešto više od godinu dana dobila vladu stručnjaka, kojoj je na čelu premijer Zdravko Krivokapić, čelnik koalicije Za budućnost Crne Gore, koja je, uz Abazovićevu URA i koaliciju Mir je naša nacija, predsjednika parlamenta Alekse Bečića, na izborima održanim krajem kolovoza 2020. prvi puta nakon tri desetljeća porazila Đukanovićev DPS.

Krivokapićeva vlada odmah nakon izbora naišla je na uvjetovanje političkih stranaka koje su činili političku većinu u parlamentu, naročito prosrpskog Demokratskog fronta, te je uvijek bila na ivici pada.

Veliki utjecaj na formiranje te vlade imala je Srpska pravoslavna crkva, pa joj je tako prvi korak bio izmjena zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je prilagođen zahtjevima SPC.

U inicijativi koja je u srijedu ušla u parlamentarnu proceduru između ostalog stoji da je premijer Krivokapić svojim djelovanjem više puta u prethodnom razdoblju ugrozio i otežao suradnju između zakonodavne i izvršne vlasti, što je direktno proizvelo institucionalnu i političku krizu. Također se ističe da su politička kriza, neadekvatna suradnja zakonodavne i izvršne vlasti, neusuglašavanje zakonske regulative s regulativom EU, kao i neaktivnost pojedinih ministara doveli do usporavanja europskih integracija, što se odrazilo na ocjenu u Godišnjem izvješću Europske komisije.

"Zbog gore navednih činjenica, kao i izjave brojnih političkih subjekata u kojima se navodi da Vlada nema većinsku podršku u parlamentu, smatramo jednim od osnovnih postulata suvremene demokracije da se istoj provjeri podrška u skupštini", navodi se u inicijativi.

Istodobno je Vlada Crne Gore pozvala nositelja inicijative Abazovića da podnese ostavku.

Crnogorski ministar gospodarskog razvoja Jakov Milatović naveo je da je u ime ministara u cijeloj vladi pozvao Dritana Abazovića da podnese ostavku na mjesto potpredsjednika vlade.

"Imajući u vidu da je potpredsjednik vlade podnio inicijativu za rušenje vlade s onima koji su odgovorni za moralno i gospodarsko posrnuće Crne Gore, o čemu je i sam bezbroj puta govorio, smatramo da je etički da podnese ostavku u Vladi koju ruši", naveo je Milatović.