Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je u ponedjeljak da bi od 5. rujna ove godine cijene u Hrvatskoj trebale biti iskazivane i u kunama i eurima, a to dualno iskazivanje će se protegnuti i na cijelu 2023. godinu.

Plenković je to istaknuo na konferenciji za medije u Banskim dvorima, na kojoj je zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem, a uz nazočnost ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića i guvernera HNB-a Borisa Vujčića, predstavio prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Prijedlog zakona danas je upućen u javno savjetovanje, a prema predstavljenom planu, konačni prijedlog bi trebao biti upućen na drugo čitanje u Hrvatski sabor u drugoj polovici travnja.

Plenković je istaknuo da su glavni principi zakona uređenje pravnog okvira, zamjena gotovog novca, opskrba eurom svih subjekata, konverzija kredita i depozita, a vrlo važan aspekt zakona je i zaštita potrošača, posebice u smislu zaštite od neopravdanog podizanja cijena.

U kontekstu potonjeg, Plenković je istaknuo da je plan da od 5. rujna ove godine cijene budu istaknute dualno, i u kunama i eurima, kako bi proces senzibiliziranja građana i gospodarstva na euro krenuo i prije no što se euro uvede, a za što je ciljani datum 1. siječnja 2023. godine.

Dualno iskazivanje cijena bi se trebalo protegnuti i na cijelu iduću godinu, tako da bi cijene i tijekom 2023. također trebale biti istaknute u obje valute. Dakle, sveukupno 16 mjeseci, napomenuo je Plenković, apostrofirajući da bi na današnji dan iduće godine jedino platno sredstvo u Hrvatskoj trebao biti euro.

Istaknuo je da tijekom cijele 2023. građani neće imati trošak prilikom zamjene gotovog novca kune u euro, a to će moći činiti u bankama, Hrvatskoj pošti i Fini. Također, i nakon isteka tog roka, dakle neograničeno, građani će moći u HNB-u besplatno mijenjati novčanice kune za euro.

Plenković je pozvao građane da već sada gotov novac koji imaju kod sebe polažu na račune u banke, čime bi automatizmom izvršili konverziju tog novca.

Poručio je da je cilj da prilagodba uvođenju nove valute ide nesmetano i da omogući učinkovito funkcioniranje gospodarstva, a da se i ono i građani na vrijeme informiraju, a da očekivani ulazak Hrvatske u europodručje, 1. siječnja 2023. godine, bude obavljen na korektan i pravilan način.

Podsjetio je i da će Vlada u sklopu svojih zakonodavnih aktivnosti ove godine Saboru uputiti više od 70 prijedloga koji se odnose na uskladbu i pripremu za uvođenje eura, što uključuje i tehničku, to jest fizičku zamjenu kune eurom.