Za provedbu Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine, koji je Vlada donijela na sjednici u petak, predviđeno je ukupno 13,2 milijardi kuna za osiguravanje regionalne ravnomjernosti i dostupnosti socijalnih usluga osjetljivim skupinama.

Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Dragan Jelić istaknuo je kako je jedan od strateških ciljeva Vlade smanjivanje regionalnih nejednakosti u pristupu socijalnim uslugama kao bitne pretpostavke razvoja suvremenog društva u kojem svatko ima pravo na društvenu solidarnost, ravnopravnost i jednake prilike.

Osiguravanje regionalne ravnomjernosti i dostupnosti socijalnih usluga

Svrha donošenja plana, istaknuo je, osiguravanje je regionalne ravnomjernosti i dostupnosti socijalnih usluga za osjetljive skupine u sustavu socijalne skrbi na cijelom području Hrvatske.

U procesu razvoja socijalnih usluga prioritet je stavljen na razvoj usluga koje nedostaju, čime se želi postići da korisnici dobivaju usluge u svojim domovima i u lokalnoj zajednici, a na taj se način stvaraju uvjeti za njihovu integraciju.

Plan je izrađen i radi nastavka već započetih procesa radi razvoja sustava socijalne skrbi, zadržavajući opredjeljenje prema deinstitucionalizaciji i transformaciji te razvoju primjerenih usluga radi daljeg unapređenja kvaliteta života korisnika i osiguravanja njihove regionalne ravnomjernosti i dostupnosti.

Vlada je usvojila i pripadajući Akcijski plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2024. godine, a predviđena je i izrada Akcijskog plana za razdoblje 2025.-2027. godine i njima će biti definirane mjere i razrađene aktivnosti u području razvoja socijalnih usluga, radi ostvarenja ciljeva Nacionalnog plana.

Ukupan procijenjeni trošak provedbe Nacionalnog plana za razdoblje od 2021. do 2027. je 13,2 milijardi kuna.

Osnovan Savjet za ljudska prava

Vlada je osnovala i Savjet za ljudska prava, a potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević podsjetio je da se danas obilježava Međunarodni dan ljudskih prava, odnosno dan kad je 1948. godine Opća skupština UN-a usvojila Opću deklaraciju o ljudskim pravima koja predstavlja temelj međunarodnog sustava ljudskih prava.

Osnivanje Savjeta naslanja se na političku tradiciju postojanja posebnog međuresornog tijela koje bi Vladi pomoglo u nastojanjima da što konstruktivnije i efikasnije prepozna te reagira na nove izazove vezano za ljudska prava, dodao je Milošević.

Odlukom su određene zadaće i sastav Savjeta kojem će na čelu biti Milošević, kao potpredsjednik Vlade nadležan za ljudska prava.

U Savjetu su i po jedan predstavnik Ureda predsjednika Vlade, Ministarstva pravosuđa i uprave, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture i medija, Ministarstva zdravstva, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ureda potpredsjednika Vlade, Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ureda za ravnopravnost spolova, Ureda zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava, Ureda za udruge i tri predstavnika udruga i drugih organizacija civilnoga društva koje su posvećene razvoju i promicanju ljudskih prava.

Usvojen Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom

Na sjednici je usvojen i Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije koji se usklađuje s izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom.

Planom se detaljno propisuje način isplate novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu čiju je isplatu moguće zatražiti prije početka, u tijeku i nakon završetka obnove odnosno izvješća nadzornog inženjera, istaknuo je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat..

Propisuje se i način isplate novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, i to tijekom i nakon gradnje, kao i način provedbe organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata zgrada, a omogućava se i uvođenje jednog postupka za uklanjanje i  gradnju objekata kuće radi učinkovitosti i ekonomičnosti postupka.