Zakon o obrtu, o kojem je u srijedu raspravljao Hrvatski sabor, trebao bi povećati konkurentnosti obrta i uskladiti obrazovni sustav s potrebama tržišta rada, no dok je resorni ministar Darko Horvat isticao kako poslodavci postaju partneri tom sustavu, oporba je uvjerena da predloženo ne pomaže jačanju obrtništva.

Kako je rekao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Horvat poslodavci postaju partneri obrazovnim institucijama i zajedno s njima odlučuju o upisnim programima i kvotama. Pomoćnički ispit postaje naučnički te prelazi u nadležnost Hrvatske obrtničke komore, a njime bi se neposredno provjerile i dokazale kompetencije, praktična znanja i vještine pred komisijom u kojoj bi su osim nastavnika struke bili i obrtnici odnosno majstori.

Izmjene bi osobama koje imaju odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje omogućile registraciju vezanog obrta bez obveze da polažu majstorski ispit, pod uvjetom da imaju najmanje 15 godina radnog iskustva na odgovarajućim obrtima. Planira se također ukidanje cijene obrtnice i odobrenja za obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja, ukidanje pravilnika o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrt te produljenje ukupnog trajanja sezonskog obrta sa šest na devet mjeseci, kao dio ili doprinos administrativnom rasterećenju obrtnika.

Maras: Interes predsjednika Komore Ranogajca važniji od interesa obrtnika 

Gordan Maras (klub SDP-a) najavio je da ne može podržati zakonski prijedlog i da će biti suzdržan, jer smatra da je svrha njegova donošenja jačanje zakonske pozicije Hrvatske obrtničke komore i njezina predsjednika do imenovanja na novu funkciju, a njezini ljudi bili imenovani u razna povjerenstva. Očito je važnije da se održi predsjednik komore Dragutin Ranogajec kojem je puno važnije da ima na raspolaganju Audi A6, nego da brine o interesima obrtnika i da komora obavlja svoju funkciju. Sve je premreženo i ljudi nemaju povjerenja u neovisnost institucija, ustvrdio je Maras.

Nada Turina Đurić (Glas) najavila je kako podržava olakšanje otvaranje i funkcioniranje obrta upozorivši kako ne treba  pogodovati interesnim skupinama, dodavši kako treba jasnije precizirati koje kadrove školovati, što je potrebno, a što nije. Smatra da bi tu problematiku trebalo rješavati kroz obrazovanje u sinergiju s gospodarstvom i obrtništvom u smislu olakšanja položaja obrtnika koji se nalaze u velikim problemima zbog nedostatka radne snage. 

Branko Hrg (HDS, HSLS, HDSSB) najavio je potporu zakonskom prijedlogu, jer kako tvrdi, nudi poboljšanja. Imamo velike  probleme u strukovnom obrazovanju i višegodišnji loš odnos prema njemu je došao na naplatu, stoga moramo raditi na promociji strukovnog obrazovanja. Ne možemo raditi upisne kvote prema kadrovima u školi, nego potrebama tržišta. Obrtnička zanimanja trebamo učiniti atraktivnijima,a ne da gazimo i drobimo obrtnike i ubijamo im volju za rad, istaknuo je Hrg.

Branka Juričev Martinčev (HDZ) ustvrdila je da su Vlada i resorno ministarstvo prihvatili  primjedbe i prijedloga obrtnika te da sustavno rješavaju njihove probleme.    

Davor Vlaović (Klub HSS-demokrati) u raspravi je upozorio na problem neisplate plaća u Đuri Đakoviću specijalnim vozilima za koje, kako je rekao, rade i obrtnici. Podsjetio je da je tvrtka Đuro Đaković skinuta s popisa strateških tvrtaka i da radnici žele znati kakva im je perspektiva kroz godinu dvije upitavši zašto držana revizija i Vlada nisu reagirali ranije. Potrebno nam je snažno obrtništvo i kvalitetnije strukovno obrazovanje, rekao je Vlaović. 

Stjepan Čuraj (HNS) pozdravio je administrativno i financijsko rasterećenje obrtništva, najavio potporu tom zakonskom prijedlogu  rekavši kako se dobrog majstora ne može naći ni za lijek, a košta kao suho zlato. Sustav dualnog obrazovanja omogućuje da njegovi polaznici po završetku školovanja omogućuju da budu spremni za tržište rada, pa čak i samostalnim osnivanjem obrta, rekao je Čuraj.