Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, kojim planira ukupne prihode u iznosu od 145,1 milijardu kuna i ukupne rashode u iznosu od 147,3 milijarde kuna, a u proceduru je uputila i prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna.

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu od 145,1 milijardu kuna su porast za 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto. 

Ukupni rashodi od 147,3 milijarde kuna su veći za 5 posto odnosno za 7 milijardi kuna u odnosu na ovu godinu, a u odnosu na rebalans veći za 8,3 milijarde kuna. 

S obzirom na kretanja ukupnih prihoda i rashoda za iduću godinu planiran je manjak proračuna od 2,15 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a. 

No, s obzirom na kretanja kod izvanproračunskih korisnika i lokalnu državu te konsolidaciju i potrebne prilagodbe za iduću se godinu planira suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a odnosno od 629 milijuna kuna, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Po njegovim riječima, prijedlog proračuna rađen je na projekciji rasta BDP-a u idućoj godini za 2,5 posto. 

S obzirom na očekivani gospodarski rast te uzimajući u obzir učinke četvrtog kruga porezne reforme u idućoj se godini planira rast poreznih prihoda za 7,1 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu odnosno za 3,1 posto u odnosu na novi plan iz rebalansa.

Od PDV-a 55,9 milijardi kuna

Tako se od najizdašnijeg proračunskog prihoda, PDV-a u idućoj godini očekuje prihod od 55,9 milijardi kuna, što je rast za 7,9 posto u odnosu na prvotni odnosno 3,5 posto u odnosu na rebalans proračuna za ovu godinu.

Od posebnih poreza i trošarina očekuje se prihod od 16,6 milijardi kuna, što je porast za 5,4 odnosno 2,3 posto.

Proračunski prihodi od poreza na dobit u idućoj su godini planirani s 9,3 milijarde kuna, što je 5,9 posto više nego u originalnom proračunu za 2019. odnosno 1,9 posto više u odnosu na rebalans.

Prihod od doprinosa bi iduće godine trebao rasti za 3,9 posto, na 25 milijardi kuna.

Prihod od pomoći bi u 2020. godini trebao iznositi 18,8 milijardi kuna, što je za 7,5 posto više u odnosu na originalni a 23,2 posto u odnosu na rebalans proračuna, a što se temelji na ubrzanju apsorpcije sredstava iz EU fondova.

Ostali prihodi, kao što su prihodi od imovine, vlastiti i nenamjenski prihodi proračunskih korisnika i sl., u idućoj se godini planiraju u iznosu od 16,3 milijarde kuna, što je rast za 6,7 odnosno 2,6 posto.

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine, planirani u iznosu od milijardu kuna, rastu za 29,3 posto u odnosu na originalni proračun za ovu godinu odnosno za 3,2 posto u odnosu na rebalans proračuna.

Rastu rashodi za mirovine i plaće

Ukupni rashodi proračuna u idućoj su godini planirani u iznosu od 147,3 milijardi kuna, što je za pet posto ili sedam milijardi kuna više u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans porast za 8,3 milijarde kuna.

"S ovim proračunom i odgovornom fiskalnom politikom svi smo na dobitku i svi smo dobitnici", ocijenio je Marić osvrćući se na proračunske stavke pojedinih proračunskih korisnika odnosno ministarstava.

Predstavljajući proračun prema ekonomskoj klasifikaciji, Marić je istaknuo kako se jedino stvarno povećanje vidi kod mirovina i plaća.

No, upozorio je da kod rashoda za zaposlene treba imati na umu metodološku uskladbu te primjenu preporuka Državnog ureda za reviziju.

Naime, u samom proračunu rashodi za zaposlene iznose 22,8 milijardi kuna, što je za 6,3 milijarde kuna, ili za 21,7 posto, ali u tome sada nisu sredstva za plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama.

"To je metodološka, terminološka uskladba sukladno preporuci Državnog ureda za reviziju s obzirom da sastavni dio mase plaća koji se isplaćuje obuhvaća i plaće učitelja u osnovnim i srednjim školama. Dakle, nema veze s trenutnim događanjima nego s preporukom Državnog ureda za reviziju i taj segment je prebačen s konta rashodi za zaposlene na konto pomoći unutar opće države, koji se kanalizira prema lokalnoj samoupravi, a koja je s obzirom na decentralizirane funkcije nositelj osnovnog i srednjeg školstva", objašnjava Marić.

Tako se masa plaća za osnovne i srednje škole u iznosu od 8,4 milijarde kuna sada prebacuje na rashode za pomoći, čime ukupni rashodi za zaposlene rastu za 1,7 milijardi kuna u odnosu na originalni odnosno za 1,2 milijarde kuna u odnosu na rebalans proračuna.

Marić objašnjava kako je taj porast za plaće u skladu i s najavljenim povećanjem osnovice plaća državnih i javnih službenika i namještenika za "2+2+2 posto".

Ponovio je također kako je do sada osnovica povećana za 11,8 posto, a s povećanjem planiranim za 2020. će rasti za 18,3 posto.

Materijalni rashodi u idućoj su godini planirani u iznosu od 15,4 milijarde kuna, što je za 161,3 milijuna kuna više nego u originalnom odnosno za 790 ,2 milijuna kuna više nego u rebalansu proračuna.

Financijski su rashodi nastavljaju se smanjivati i oni su za 2020. godinu planirani u iznosu od 8,1 milijarde kuna, što je smanjenje za 17 posto u odnosu na ovu godinu.

Subvencije će iznositi 6,6 milijardi kuna, što je smanjenje za 270,8 milijuna kuna odnosno za 525,2 milijuna kuna u odnosu na rebalans. 

Pomoći su planirane u iznosu od 29,8 milijardi kuna, što je povećanje od 12,8 milijardi kuna u odnosu na originalni odnosno 13,9 milijardi kuna u odnosu na rebalans proračuna. Pri tome je Marić izdvojio da je u tom iznosu i 507 milijuna kuna kao kompenzacija jedinicama lokalne samouprave s obzirom na povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna, što je predviđeno četvrtim krugom porezne reforme.

Naknade građanima i kućanstvima iznose 48,9 milijardi kuna, što je 1,9 milijardi kuna više nego se planira rebalansom za ovu godinu. Od tog se iznosa najveći dio - 42,6 milijardi kuna, odnosi na mirovine. Izdvajanja za mirovine povećavaju se u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu za 2,5 milijardi kuna, odnosno za 1,7 milijardi kuna u odnosu na rebalans. 

Ostali rashodi su planirani u iznosu od 7,3 milijarde kuna što je smanjenje za 1,1 odnosno 1,3 milijarde kuna u odnosu na ovu godinu, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5,9 milijardi kuna.

Suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a

S obzirom na planirane prihode od 145 milijardi kuna te rashode od 147,3 milijarde kuna planirani je manjak državnog proračuna 2,15 milijardi kuna, što je 0,5 posto BDP-a.

Kod izvanproračunskih korisnika je planiran višak od 725 milijuna kuna ili 0,2 posto BDP-a, a kod lokalne se države predviđa manjak od 600 milijuna kuna. 

Kada se sve to konsolidira i učine prilagodbe koje traži Eurostat, za iduću se godinu kod konsolidirane opće države po prvi put planira suficit od 0,2 posto BDP-a odnosno 629 milijuna kuna.

To je na tragu i našeg projekcijskog razdoblja fiskalne politike s početka mandata i na tragu pakta o stabilnosti i rastu, istaknuo je Marić.

Naglasio je i kako je "svrha svega" smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, a koji se smanjuje četiri puta brže od očekivanog.

Za ovu godinu planira se udjel javnog duga u BDP-u od 71,3 posto, 2020. bi trebao biti 68 posto, godinu poslije 65 posto, a 2022. godine 61,6 posto BDP-a, ističe Marić.

Hrvatska je po dinamici smanjenja udjela javnog duga u BDP-u u samom vrhu EU-a te na tragu zahtjeva iz Pakta o stabilnosti i rastu, kao i Vladinih projekcija s početka mandata, istaknuo je ministar financija.

Rebalans  - rashodi se smanjuju za 1,3 milijardu kuna  

Vlada je Saboru predložila i rebalans ovogodišnjeg proračuna, kojim se ukupni prihodi povećavaju za 1,6 milijardi kuna odnosno za 1,2 posto, na 137,7 milijardi kuna, dok se ukupni rashodi smanjuju za 1,3 milijarde kuna odnosno sa 140,3 milijarde kuna na 139 milijardi kuuna.

"Zajedno smo napravili značajan napor i napredak da održimo kontinuitete fiskalne politike i vođenja javnih financija kao što je bilo do sada. A to je kontrola rashodne strane proračuna, odgovorno ponašanje prema novcu poreznih obveznika, sav višak prihoda se usmjerava u dodatno smanjivanje javnog duga, odnosno u nove krugove poreznog rasterećenja", kazao je Marić.

Naglasio je kako se rebalansom rashodi koji se financiraju iz općih izvora zadržavaju se na istoj razini od 111,5 milijardi kuna.

Najznačajnija povećanja odnose se na osiguranje dodatnih sredstava za rasshode za zaposlene - 494,2 milijuna kuna, povećanje izdvajanja za mirovine - 849,6 milijuna kuna, financiranje prve faze projekta terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku - 350 milijuna kuna, povećanje rashoda za prava iz sustava socijalne skrbi za (za osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu) - 175,5 milijuna kuna i dodatni porodiljni dopus  - 41 milijun kuna te sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu - 122 milijuna kuna.

Najznačajnija smanjenja se pak odnose  na uštede na kamatama - 796,9 milijuna kuna i smanjenje za naknade aktivne politike zapošljavanja - 151 milijun kuna.

Ključna poruka je da ukupna rashodna strana iz općih izvora se ne probija unatoč pritiscima na povećanje rashoda, istaknuo je Marić.