Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u utorak je poručila kako je nužno stvoriti preduvjete temeljem kojih će sve lokalne jedinice biti u mogućnosti pružiti svojim građanima usporedivu razinu (i kvalitetu) javnih usluga te će stoga osnovati radnu skupnu koja će do rujna izraditi smjernice za učinkovitiju fiskalnu decentralizaciju i daljnji razvoj.

Najavila je to na okruglom stolu posvećenom fiskalnoj decentralizaciji i regionalno razvoju države na kojem su sudjelovali župani, predstavnici udruga županija, gradova i općina, nadležnih ministarstava te predstavnici akademske zajednice i stručnjaci za fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj iz Osijeka, Zagreba, Rijeke, Pule, Splita i Dubrovnika.

"To nije pokušaj dupliranja onome što radi Vlada već nastojanje da sinergijom pokušamo naći najbolje rješenje", rekla je predsjednica.

Članovi radne skupine bit će predstavnici udruga županija, gradova i općina, predstavnici nadležnih ministarstava (MRRFEU, MU, MFIN) te predstavnici akademske zajednice i stručnjaci za fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj, koji će se baviti funkcionalnom decentralizacijom, poslovanje lokalnih jedinica te indeksom razvijenosti i regionalnim razvojem.

Smjernice bi, planirano je, trebale biti predstavljene u rujnu, a osnovni je postulat, kako je istaknuto, stvoriti preduvjete temeljem kojih će sve lokalne jedinice biti u mogućnosti pružiti svojim građanima usporedivu razinu (i kvalitetu) javnih usluga uz usporedivu razinu poreznog opterećenja. Nedopustivo je da je razina javne usluge različita kod pojedinih jedinica lokalne (regionalne) samouprave, a da je cijena koju građani plaćaju za tu uslugu otprilike ista, rekla je Grabar-Kitarović.

Na trosatnom okruglom stolu predsjednica je kroz prezentaciju izvijestila o iskustvima i rezultatima posjeta hrvatskim županijama u sklopu programa „Izmještenog Ureda Predsjednice Republike“ kojem je, kako je istaknula, cilj bio podsjetiti na političku i moralnu odgovornost državne vlasti za rješavanje lokalnih problema te pridonijeti njihovu rješavanju, osnažiti načelo supsidijarnosti i apostrofirati županije kao ključne poluge uravnoteženog regionalnog razvoja Hrvatske.

Povod "izmještanju Ureda", navela je, bio je razgovor s predstavnicima parlamentarnih stranaka nakon što joj je počeo mandat te prvi posjeti županijama koji su pokazali potrebu sustavnog pristupa pitanju decentralizacije i uravnoteženog razvoja države.

Temeljem tih razgovora, navela je, zajednički je detektirano sedam ključnih društvenih izazova - demografska kriza (depopulacija, starenje stanovništva, odlazak mladih), nedostatak dijaloga u politici i društvu, opća društvena kriza, izostanak jedinstvene gospodarske politike, slabost institucija odnosno tromost administracije, činjenica da su izborne godine godine praznog hoda te nužnost reforme obrazovnog sustava.

Prvi ured otvoren je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 7. kolovoza 2015., a posljednji u Gradu Zagrebu 7. veljače ove godine, a kao konkretne rezultate proizašle kroz razgovore s čelnicima lokalne i regionalne samouprave predsjednica je navela rješavanje pitanja vodoopskrbe otoka Mljeta, ubrzano rješavanje problema onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu te potpisivanje brojnih ugovora ministra državne imovine Gorana Marića sa županima, načelnicima i gradonačelnicima o prijenosu vlasništva ili koncesije gradovima i općinama.

Predsjedničin Prijedlog mjera populacijske politike – koji sadrži gospodarske mjere, mjere obiteljske politike, mjere za rješavanje problema blokiranih građana, kao i mjere useljavanja, a predstavljen je u lipnju prošle godine - također je proizašao iz programa "izmještanja Ureda", kao i prijedlog mjera razvoja otoka te razvoja Gorskog-kotara odnosno brdsko-planinskih područja.

Daljnji angažman, istaknula je predsjednica na predstavljanju, nužan je kod jasnije raspodjele funkcija i nadležnosti između različitih razina vlasti (središnja, regionalna i lokalna vlast), jačanja administrativnih i financijskih kapaciteta lokalnih jedinica, povećanja lokalne i regionalne fiskalne autonomije, poboljšanja kriterija za izračun indeksa razvijenosti, a navela je još i rješavanje pitanja neusklađenosti zemljišnih knjiga i ostalih evidencija, probleme prometne povezanosti, vodoopskrbe, zdravstvenog i obrazovnog sustava, neujednačena kvaliteta javnih usluga.

Grabar-Kitarović posjete županijama smatra punim pogotkom jer su njima, rekla je one dobile vjetar u jedra s obzirom na zahtjeve za njihovim ukidanjem koje predsjednica smatra "jednom vrstom populizma", ističući pritom da u EU postoje i manje regionalne jedinice nego što su županije. "Hrvatska je unatoč pomacima, koje bilježimo posebno u posljednje dvije godine, i dalje visoko centralizirana država i svaki korak u decentralizaciji pridonosi održivosti lokalne samouprave i ujednačenom razvoju zemlje", dodala je. Zaključno je poručila kako želi da se ostvari gospodarska i socijalna revitalizacija te ujednačen razvoj zemlji kako bi se omogućio povratak ljudi u Hrvatsku.