Digitalizacija koja se intenzivno spominje još od vremena HDZ-ovog predsjednika Tomislava Karamarka, u najvećem broju slučajeva je potpuna nepoznanica hrvatskom birokratskom aparatu, ali i prosječnom građaninu ove zemlje.

Iako su svi svjesni da se ona u već dobro ugaženom 21. stoljeću mora provesti kako bi se olakšalo i ubrzalo poslovanje, skratilo vrijeme za obavljanje najobičnije papirologije i što je možda najvažnije - uštedjelo novac, iz nekog razloga Hrvatska po većini stručnih parametara digitalno zaostaje.

Stručnjaci poručuju da to nije jeftin ni jednostavan proces, ali je nuždan jer u suprotnom nećemo biti konkurentni, a onda ni zanimljivi investitorima kao ni svima onima koji bi u Hrvatskoj jednostavno željeli živjeti. Predstavljajući trenutačno stanje digitalne ekonomije u Hrvatskoj, voditelj zagrebačkog ureda tvrtke Mckinsey&Company Tomislav Brezinščak iznio je rezultate i istraživanja stručne studije te kompanije.

"Hrvatska, ukoliko prione radu sutra i postavi cijeli fokus na digitalizaciju ekonomije, mi vjerujemo da može stvoriti inkrementalni BDP od 8 milijardi eura do 2025. godine."Prvi grad koji u potpunosti digitalizira javnu upravu je Bjelovar. Gradonačelnik Dario Hrebak imao je slično iskustvo dok je radio u Ministarstvu unutarnjih poslova, a za proces koji u u tom gradu traje godinu dana, angažirane su dvije tvrtke. Za Media servis kaže da sve jako ovisi o političkoj volji, ali digitalna transformacija znači i uštedu od 30 do 50 posto.

"Mi smo išli i korak dalje. Bjelovar želi biti najtransparentniji grad. Planiramo napraviti potpunu transparentnost gradskog proračuna na način da će građani putem ključnih riječi moći pretraživati tvrtke koje rade s Gradom, sve račune koje je Grad radio. Primjerice, moći ćete vidjeti što je to sve Grad platio, koja specifikacija, je li gradonačelnik na nekom ručku prešao granicu ili nije, moći će se vidjeti računi od jedne kune do nekoliko milijuna kuna.

"Koliko je rašireno nepoznavanje ovog pojma, dovoljno govori činjenica da nekima posjedovanje tableta ili računala znači "digitalizaciju", reći će nam bjelovarski gradonačelnik. Je li upravo strah od transparentnosti i mogućnost da građani kontroliraju kud im novac ide, zapravo kočnica koja proces digitalizacije nije puno pomakla s mrtve točke, Hrebak odgovara.

"Za mene to znači početak lokalne borbe protiv korupcije. Mi u Bjelovaru nemamo što skrivati i upravo zato sam svjestan poruke koju šaljemo. Neće se tu nešto revolucionarno dogoditi, nego će se poslati snažna poruka. Meni će to sigurno prouzročiti određene probleme, jer građani će me naravno moći češljati. Ali to i je bit demokracije, da građani koji su vas izabrali, mogu raditi s vama što god žele.

"U srpnju ove godine ministar uprave Lovro Kuščević ponovio je ono što slušamo već godinama.

"Ja bih naglasio da ćemo vrlo brzo potpisati ugovor za projekt e-pristojbe, e-pečat, e-potpis, dakle kreće digitalizacija javne uprave konačno.

"Iako je u tu svrhu prije 20-ak dana potpisan i ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava u vrijednosti od 22,4 milijuna kuna, stupanj digitalizacije i automatizacije u državnom i komunalnom sektoru značajno zaostaje za drugima. Potvrđuju to i stručnjaci u tom sektoru.

Tomislav Brezinščak kaže da taj proces ne ide preko noći. Vodeći se primjerom Estonije koja je još prije 15 godina digitalizirala kompletan sustav javne uprave, bankarstva i općenito ekonomije, odgovornima u Hrvatskoj za uvođenje digitalizacije poručuje.

"To je put gdje treba postojati nacionalna strategija ‘Kako to napraviti?‘.

Ta nacionalna strategija ne smije biti napravljena na nivou teorije, već treba biti pragmatična i jednostavna kako bi se te stvari mogle implementirati, a ne da ih netko stavi u ladicu i kaže ‘To je bilo jako lijepo, ali ništa od toga‘."