Premijer Plenković u petodnevnom je radnom posjetu Kini. Sastao se s kineskim premijerom Li Keqiangom s kojim je prvenstveno razgovarao o jačanju političkih i gospodarskih odnosa dviju zemalja, s posebnim naglaskom na kineska ulaganja u Hrvatskoj.

„Izrazili smo zadovoljstvo tijekom izvođenja radova na Pelješkom mostu i veselim se što ćemo sutra vidjeti jedan od mostova koje je izgradila ista tvrtka“, poručio je Plenković nakon sastanka. U travnju iduće godine Hrvatska će biti domaćin sastanka Kina + 16, što će biti prigoda i za bilateralni posjet kineskoga premijera Hrvatskoj.

Priopćenje iz Ureda predsjednika Vlade prenosimo u cijelosti:

"Predsjednik Vlade Andrej Plenković stigao je u radni posjet Kini, koji je započeo nizom sastanaka u Pekingu, s kineskim premijerom Li Keqiangom te predsjednicima uprava i predstavnicima tvrtki China Road and Bridge Corporation, China Railway Engineering Group, Norinco i China Shipbuilding Industry Corporation.

S kineskim premijerom Li Keqiangom, predsjednik Vlade Plenković susreo se već tri puta u posljednje dvije godine, tijekom summita Kina+16 te na sastanku na vrhu ASEM-a (Europa i Azija) koji je održan u listopadu u Bruxellesu, a danas su razgovarali o jačanju političkih i gospodarskih odnosa, s posebnim naglaskom na kineska ulaganja u Hrvatskoj.

„Izrazili smo zadovoljstvo tijekom izvođenja radova na Pelješkom mostu i veselim se što ćemo sutra u Hangzhouu vidjeti jedan od mostova koje je izgradila ista tvrtka“, poručio je predsjednik Vlade u izjavi za medije nakon današnjih sastanaka. Bilo je riječi i o mogućnostima suradnje i ulaganja u željezničku infrastrukturu, te u luke. „To je za Hrvatsku posebno važno. Mi smo razvili sjajnu cestovnu infrastrukturu, osobito autoceste, uložili puno u zračne luke, a ono što slijedi je daljnja modernizacija željeznica“, kazao je predsjednik Vlade. Do 2030. u željezničku infrastrukturu 3 milijarde eura.

Dodao je kako je plan do 2030. investirati 3 milijarde eura u željezničku infrastrukturu. Pritom je naglasio da bi interes i ekspertiza kineskih kompanija u tom smislu mogli otvoriti nove stranice suradnje - i to vrlo konkretne.

U travnju iduće godine Hrvatska će biti domaćin sastanka Kina + 16, što će biti prigoda i za bilateralni posjet kineskoga premijera Li Keqianga Hrvatskoj, ali i za sastanak s ostalim čelnicima zemalja srednje i istočne Europe. „Stavit ćemo u fokus i infrastrukturu i malo i srednje poduzetništvo, kao i za nas posebno važne kulturu i turizam“, poručio je, budući da će 2019. godina biti godina kulture i turizma između Hrvatske i Kine. Što se tiče sastanka s kineskom brodograđevnom kompanijom CSIC, najvećom u svijetu, predsjednik Vlade Plenković je kazao da su predstavnici te kompanije održali sjajnu prezentaciju onoga što rade. „Oni su zainteresirani za partnerstvo i suradnju. Predstavio sam im stanje u hrvatskoj brodogradnji. Jedna od mogućnosti je izvidjeti njihov interes koji bi bio možda konkretiziran u nekoj vrsti suradnje s Uljanikom ili 3. Majem“, kazao je premijer Plenković, dok suradnju s Brodarskim institutom ta kompanija ima već neko vrijeme i jako je zadovoljna s njom.

Dodao je da zainteresiranih za suradnju s hrvatskim brodogradilištima sigurno ima te je naglasio da je važno da novi strateški partner Uljanika bude financijski likvidan i odgovarajuće angažiran da se restrukturiranje provede na način da kompanija funkcionira na tržišnim načelima.

Globalni sporazum o regularnim migracijama Na upit novinara, osvrnuo se i na Marakeški sporazum o migracijama.

Predsjednik Vlade podsjetio je da je prije dvije godine, prije nego što je njegova Vlada preuzela dužnost, na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda donesena Njujorška deklaracija i pristupilo se izradi globalnoga sporazuma o migracijama. Podsjetio je na ozračje u vezi s migrantsko-izbjegličkom krizom 2016. u kojem se odvijao proces izrade tog dokumenta, koji je trajao gotovo godinu i pol dana, a bio je vrlo detaljan i precizan. Poručio je da je Hrvatska artikulirala svoje stavove prije svega kroz Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, uz konzultacije s Ministarstvom unutarnjih poslova, u okviru zajedničkih stavova unutar Europske unije, dodavši da je dokument usuglašen početkom srpnja ove godine.

Naglasio je da na sastanku u Marakešu neće biti nikakvog potpisivanja, već političko prihvaćanje toga dokumenta koje je pravno neobvezujućeg karaktera.

„Sve države zadržavaju svoje nacionalno pravo da se bave pitanjem migracija na način na koji to žele. Ono što je jako važno jest da se ovdje radi o regularnim migracijama, a ne o nezakonitim migracijama“, pojasnio je. Koliko je njemu poznato, dodao je, predsjednica Republike imala je namjeru sudjelovati na sastanku u Marakešu, budući da je poziv došao od glavnog tajnika UN-a izravno njoj. „Hrvatska vodi odgovornu politiku sprječavanja nezakonitih migracija“, poručio je predsjednik Vlade. Naglasio je da je važno ono što je sadržaj tog globalnog sporazuma, kakav je njegov karakter te na koji se način uklapa u širu politiku sprječavanja nezakonitih migracija. Poručio je da će fenomen migracija biti s nama velik broj godina.

„Prema tome ovo je globalni odgovor svjetske organizacije na temu od koje nitko neće uspjeti pobjeći“, istaknuo je.Predsjednik Vlade Andrej Plenković stigao je u radni posjet Kini, koji je započeo nizom sastanaka u Pekingu, s kineskim premijerom Li Keqiangom te predsjednicima uprava i predstavnicima tvrtki China Road and Bridge Corporation, China Railway Engineering Group, Norinco i China Shipbuilding Industry Corporation. S kineskim premijerom Li Keqiangom, predsjednik Vlade Plenković susreo se već tri puta u posljednje dvije godine, tijekom summita Kina+16 te na sastanku na vrhu ASEM-a (Europa i Azija) koji je održan u listopadu u Bruxellesu, a danas su razgovarali o jačanju političkih i gospodarskih odnosa, s posebnim naglaskom na kineska ulaganja u Hrvatskoj.

„Izrazili smo zadovoljstvo tijekom izvođenja radova na Pelješkom mostu i veselim se što ćemo sutra u Hangzhouu vidjeti jedan od mostova koje je izgradila ista tvrtka“, poručio je predsjednik Vlade u izjavi za medije nakon današnjih sastanaka. Bilo je riječi i o mogućnostima suradnje i ulaganja u željezničku infrastrukturu, te u luke. „To je za Hrvatsku posebno važno. Mi smo razvili sjajnu cestovnu infrastrukturu, osobito autoceste, uložili puno u zračne luke, a ono što slijedi je daljnja modernizacija željeznica“, kazao je predsjednik Vlade. Do 2030. u željezničku infrastrukturu 3 milijarde eura.

Dodao je kako je plan do 2030. investirati 3 milijarde eura u željezničku infrastrukturu. Pritom je naglasio da bi interes i ekspertiza kineskih kompanija u tom smislu mogli otvoriti nove stranice suradnje - i to vrlo konkretne.

U travnju iduće godine Hrvatska će biti domaćin sastanka Kina + 16, što će biti prigoda i za bilateralni posjet kineskoga premijera Li Keqianga Hrvatskoj, ali i za sastanak s ostalim čelnicima zemalja srednje i istočne Europe.

„Stavit ćemo u fokus i infrastrukturu i malo i srednje poduzetništvo, kao i za nas posebno važne kulturu i turizam“, poručio je, budući da će 2019. godina biti godina kulture i turizma između Hrvatske i Kine.

Što se tiče sastanka s kineskom brodograđevnom kompanijom CSIC, najvećom u svijetu, predsjednik Vlade Plenković je kazao da su predstavnici te kompanije održali sjajnu prezentaciju onoga što rade.

„Oni su zainteresirani za partnerstvo i suradnju. Predstavio sam im stanje u hrvatskoj brodogradnji. Jedna od mogućnosti je izvidjeti njihov interes koji bi bio možda konkretiziran u nekoj vrsti suradnje s Uljanikom ili 3. Majem“, kazao je premijer Plenković, dok suradnju s Brodarskim institutom ta kompanija ima već neko vrijeme i jako je zadovoljna s njom.

Dodao je da zainteresiranih za suradnju s hrvatskim brodogradilištima sigurno ima te je naglasio da je važno da novi strateški partner Uljanika bude financijski likvidan i odgovarajuće angažiran da se restrukturiranje provede na način da kompanija funkcionira na tržišnim načelima. Globalni sporazum o regularnim migracijama Na upit novinara, osvrnuo se i na Marakeški sporazum o migracijama.

Predsjednik Vlade podsjetio je da je prije dvije godine, prije nego što je njegova Vlada preuzela dužnost, na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda donesena Njujorška deklaracija i pristupilo se izradi globalnoga sporazuma o migracijama. Podsjetio je na ozračje u vezi s migrantsko-izbjegličkom krizom 2016. u kojem se odvijao proces izrade tog dokumenta, koji je trajao gotovo godinu i pol dana, a bio je vrlo detaljan i precizan. Poručio je da je Hrvatska artikulirala svoje stavove prije svega kroz Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, uz konzultacije s Ministarstvom unutarnjih poslova, u okviru zajedničkih stavova unutar Europske unije, dodavši da je dokument usuglašen početkom srpnja ove godine.

Naglasio je da na sastanku u Marakešu neće biti nikakvog potpisivanja, već političko prihvaćanje toga dokumenta koje je pravno neobvezujućeg karaktera.

„Sve države zadržavaju svoje nacionalno pravo da se bave pitanjem migracija na način na koji to žele. Ono što je jako važno jest da se ovdje radi o regularnim migracijama, a ne o nezakonitim migracijama“, pojasnio je. Koliko je njemu poznato, dodao je, predsjednica Republike imala je namjeru sudjelovati na sastanku u Marakešu, budući da je poziv došao od glavnog tajnika UN-a izravno njoj.

„Hrvatska vodi odgovornu politiku sprječavanja nezakonitih migracija“, poručio je predsjednik Vlade. Naglasio je da je važno ono što je sadržaj tog globalnog sporazuma, kakav je njegov karakter te na koji se način uklapa u širu politiku sprječavanja nezakonitih migracija. Poručio je da će fenomen migracija biti s nama velik broj godina.

„Prema tome ovo je globalni odgovor svjetske organizacije na temu od koje nitko neće uspjeti pobjeći“, istaknuo je", stoji u priopćenju.