Politika

retrospektiva

Znanost i obrazovanje u 2017.: Promjene dužnosnika, prijepori o reformi obrazovanja, izmjene zakona

Znanost i obrazovanje u 2017.: Promjene dužnosnika, prijepori o reformi obrazovanja, izmjene zakona

Godina na izmaku donijela je promjenu na, za mnoge 'vrućoj stolici' ministra znanosti i obrazovanja, pa je tako, umjesto Pave Barišića, tu dužnost preuzela njegova kolegica sveučilišna profesorica Blaženka Divjak, nastavljeni su prijepori o reformi obrazovanja radi koje se i ove godine javno prosvjedovalo, a po dolasku Blaženke Divjak, pojačao se rad na izmjeni zakonskih okvira, među kojima i zakona o strukovnom obrazovanju.

Dio znanstvene i šire javnosti, poput profesora s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Berta Šalaja, smatra da su znanost i obrazovanje prvorazredno političko pitanje što ono, ako je suditi prema čestim smjenama na čelnoj poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, svakako i jest.

Divjak na mjesto Barišića, rektoricu Vican zamijenio Plenković

Tako je u lipnju ove godine Blaženka Divjak, koja je četiri godine bila i prorektorica za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu, preuzela ministarsku dužnost od Pave Barišića. Na mjestu ministra znanosti, obrazovanja i sporta Barišić je bio tek nekoliko mjeseci, a njegov su mandat od početka pa do smjene 'pratili' zahtjevi za ostavkom. Blaženku Divjak, kao nestranačku osobu za ministricu je predložio HNS, nakon što je ta stranka postala novi koalicijski partner HDZ-u.

Iako je već u srpnju bilo naznaka da rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican neće ostati na čelu Posebnoga povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (PSP), s početkom jeseni Vican više nije bila na čelu toga povjerenstva, a zamijenio ju je premijer Andrej Plenković, uz suvoditeljicu Blaženku Divjak koja je tada najavila da će biti raspisan natječaj za Ekspertnu radnu skupinu (ERS) za provedbu Cjelovite kurikularne reforme. Iako to ministrica nije izrijekom potvrdila, to je značilo da Jasminka Buljan Culej više ne vodi ERS.

Bez obzira što je više puta najavljivao da će imenovati članove PSP-a (za razliku od ERS-a, članovi PSP-a se ne imenuju na temelju natječaja), premijer je 13. prosinca to i učinio, zahvalio na doprinosu dosadašnjim članovima i imenovao novo povjerenstvo, a među članovima je i Buljan Culej. Premijer je istaknuo kako će osobno voditi to povjerenstvo uz potporu ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak i predsjednice saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesne Bedeković. U novom povjerenstvu samo je jedna članica iz dosadašnjega PSP-a, a to je predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec.

S daleko manje pozornosti medija i javnosti došlo je do smjene i na čelnoj poziciji hrvatskoga vodećeg instituta u području prirodnih znanosti - Instituta Ruđera Boškovića (IRB). Tako je dosadašnji ravnatelj Tome Antičić postao državni tajnik u Ministarstvu znanosti, a u studenom je za novoga ravnatelja IRB-a imenovan David Matthew Smith.

Nakon brojnih događanja i plenuma koji su tomu prethodili, od početka tekuće 2017./2018. akademske godine i Filozofski fakultet zagrebačkoga Sveučilišta (FFZG) dobio je novo vodstvo na čelu s dekanicom Vesnom Vlahović-Štetić. Time je taj fakultet i prestao plijeniti pozornost javnosti koja je duže vrijeme bila zaokupljena problemima na Filozofskom fakultetu koji su počeli još u prošloj godini kada je se dio studenta, profesora i pojedinaca, okupljenih u plenumu FFZG-a, tražio smjenu tadašnjega dekana Vlatka Previšića.  

Prosvjedovalo se za obrazovnu reformu, na Hrvatskim studijima...

Prvi lipnja ove godine bit će zapamćen po prosvjednim akcijama za obrazovnu reformu održanim u šest hrvatskih gradova - Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru, Poreču i Karlovcu, a organiziran je točno na godišnjicu prvoga prosvjeda 2016. kada je na ulice izišlo 50.000 ljudi pod geslom "Hrvatska može bolje".

Na ovogodišnjem prosvjedu pod nazivom "Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma" u organizaciji GOOD inicijative, koja okuplja 50-ak organizacija iz cijele Hrvatske, zahtijevalo se razrješenje ministra obrazovanja Pave Barišića, razrješenje predsjednice Posebnoga stručnog povjerenstva Dijane Vican te ponavljanje natječaja za voditelja i članove Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu.

Inicijativa je optužila Barišića za "pogodovanje različitim klijentelističkim i marginalnim skupinama koje nisu dobile izborni legitimitet, ali i za mijenjanje zakona kako ne bi bio procesuiran i kako bi rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras ostao na tome mjestu nakon 65. godine".

Ove se godine prosvjedovalo i na Hrvatskim studijima kojima je 13. prosinca ove godine istekao trogodišnji reakreditacijski postupak koji im je Agencija za znanost i obrazovanje (AZVO) dala da otklone uočene slabosti. Predsjednik Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radeka tvrdi kako te slabosti nisu otklonjene zbog opstrukcije odgovornih osoba

Nakon što su studenti Hrvatskih studija u siječnju ove godine prosvjedovali pred zgradom Rektorata zagrebačkoga Sveučilišta tražeći da Hrvatski studiji dobiju status fakulteta, Senat je istoga dana na sjednici donio odluku da se promijeni status Sveučilišnoga centra Hrvatski studiji u Sveučilišni odjel Hrvatski studiji. Sindikalna predstavnica u Senatu Sveučilišta u Zagrebu i predsjednica Regionalnog vijeća Vesnica Garašić smatra da su" Hrvatski studiji primjer kako se ne smije raditi, a prorektor Ante Čović i rektor Damir Boras stvorili su poražavajuće stanje na Sveučilištu, kojim se promiče kršenje zakona".

U sjeni prijepora neprimjećeno program Erasmus proslavio tri desetljeća rada

Medijski gotovo neprimjećeno krajem studenoga ove godine tri desetljeća rada proslavio je jedan od najuspješnijih programa Europske unije (EU) - respektabilni program akademske mobilnosti program Erasmus, a deset godina rada obilježila je Agencija za mobilnost i programe EU-a, koja u Hrvatskoj provodi taj program. Na svečanosti je bio i povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sporta Tibor Navracsics i ustvrdio kako je je Erasmus pomagao i u uklanjanju velikih ideoloških i fizičkih podjela u Europi te kako Europska komisija želim iskoristiti potencijal toga programa kao bi se brisale nove podjele u europskom društvu. Od 2014. program je dobio dodatni poticaj i postao Erasmus+.

U prosincu je pak prvo saborsko čitanje 'prošao' Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju. Pomoćnik ministrice Vlado Prskalo kaže kako je uporište za reformu strukovnog obrazovanja Program Vlade za mandat 2016.-2020. koji je projicirao potrebu da se strukovno obrazovanje uskladi s potrebama tržišta rada.

Ističe kako je sastavnica zakonskih izmjena i dopuna uvođenje dualnog obrazovanja, odnosno učenje na radnom mjestu, a posebice izdvaja partnerstvo kao jedno od načela.  Za provedbu reforme strukovnog obrazovanja Hrvatskoj su na raspolaganju dva europska fonda - Europski socijalni fond (ESF) s oko 50 milijuna eura i Fond za regionalni razvoj s 63 milijuna eura plus nacionalni fond s oko 17 milijuna eura, što zbirno iznosi 130 milijuna eura, odnosno milijardu kuna.

Taj će se novac, upozorava ministrica Divjak, morati upotrijebiti kako bi se promijenili  zastarjeli obrazovni programi, proveli novi programi osposobljavanja nastavnika, promijeniti školsku opremu. Jer u protivnom, kaže, neće više biti europskoga novca za reformu strukovnog obrazovanja.


Reci što misliš!