Hrvatska je jedna od šest zemalja Europske unije koje u četvrtak nisu glasale za rezoluciju Opće skupštine UN-a kojom se SAD poziva da odustane od svog nedavnog priznanja Jeruzalema kao izraelske prijestolnice, na čemu im je svima zahvalila američka veleposlanica pri UN-u.

Više od 120 država u četvrtak se usprotivilo odluci američkog predsjednika Donalda Trumpa i glasalo za rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda koja poziva Sjedinjene Države da odustane od svog nedavnog priznanja Jeruzalema kao prijestolnice Izraela. 

Hrvatska nije bila među njima jer je ostala suzdržana. Od zemalja EU-a tako su glasale još i Češka, Mađarska, Poljska i Rumunjska, dok se Latvija nije pojavila na glasanju. Ostale članice bile su za rezoluciju.  

Trump je onim državama koje su glasale za tu neobvezujuću rezoluciju zaprijetio rezanjem financijske pomoći. Prijetnju je pojačala i američka veleposlanica Nikky Haley rekavši da će "zapisati" tko je glasao protiv Amerikanaca.

Čini se da je ta prijetnja imala odjeka jer je nekoliko država koje inače glasaju u korist Palestine na sličnim raspravama bilo protiv ili je ostalo suzdržano oko ove rezolucije. Za nju je ukupno glasalo 128 država, devet je bilo protiv, 35 ih je bilo suzdržano, a 21 država nije glasala. 

Među suzdržanima su bili i države poput Australije, Bosne i Hercegovine, Kanade, Meksika i Argentine. Rezoluciji su se usprotivile Sjedinjene Države, Izrael, Gvatemala, Togo i manje otočne države.

Veleposlanica Haley je nakon glasanja na svom Twitteru nabrojala sve države koje nisu bile "za" i zahvalila im što nisu bile "neodgovorne".

Usvojena rezolucija utvrđuje kako "bilo kakve odluke ili djelovanja koja žele promijeniti karakter, status ili demografski ustroj svetog grada Jeruzalema nemaju pravnog učinka, ništavne su i prazne i moraju biti ukinute". 

Glasovanje u Općoj skupštini sazvano je na zahtjev arapskih i muslimanskih država nakon što je SAD kao stalni član Vijeća sigurnosti u ponedjeljak stavio veto na tu istu rezoluciju tijekom glasovanja u tom tijelu. Preostalih 14 članica Vijeća glasalo je za rezoluciju. 

Većina zapadnih i arapskih saveznika Washingtona glasalo je za mjeru. Neki od njih, poput Egipta, Jordana i Iraka, veliki su primatelji američke vojne ili ekonomske pomoći, no američka prijetnja o rezanju sredstava nije istaknula nijednu državu poimence. 

Glasnogovornik palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa jučerašnje je glasovanje proglasio "pobjedom za Palestinu", dok ga je izraelski premijer Benjamin Netanyahu odbacio. 

Trump je ranije ovog mjeseca stao na kraj desetljeća dugoj američkoj politici i objavio da Sjedinjene Države priznaju Jeruzalem, sveti grad muslimana, židova i kršćana, kao prijestolnicu Izraela, te da će SAD ondje preseliti svoje veleposlanstvo. 

Status Jeruzalema jedna je od najvećih prepreka mirovnom sporazumu između Izraelaca i Palestinaca, a međunarodna zajednica ne priznaje izraelski suverenitet nad cijelim gradom. 

"Naša odluka ne prejudicira nikakvo pitanje konačnog statusa, uključujući ono o granicama Jeruzalema. Ona ne sprječava rješenje o dvije države ako se dvije strane dogovore", istaknula je Haley u Skupštini. 

Francuski veleposlanik u UN-u Francois Delattre priopćio je kako izglasana rezolucija "samo potvrđuje mjere međunarodnog prava oko Jeruzalema". Francuska je također glasala za rezoluciju. 

Netanyahu ju je prozvao "apsurdnom". 

"Jeruzalem je naša prijestolnica, uvijek je to bila i uvijek će to biti. No cijenim činjenicu da sve veći broj država odbija sudjelovati u ovom teatru apsurda", poručio je izraelski čelnik u videosnimci objavljenoj na svojoj Facebook stranici. 

Iranski ministar vanjskih poslova Mohamed Džavad Zarif na Twitteru je napisao kako je ovo glasovanje jasno međunarodno odbacivanje "nasilničkog zastrašivanja" Trumpove administracije. 

Financijski doprinos UN-u

Trump je već ranije bio kritičan prema UN-u, žaleći se o veličini iznosa koje Washington daje svjetskoj organizaciji. 

Na večeri s veleposlanicima Vijeća sigurnosti u travnju ove godine požalio se što SAD sam daje više od 22 posto sredstava za proračun organizacije, te gotovo 30 posto financija za mirotvorne misije, "što je nepravedno". 

Tijekom govora na Američko-izraelskom odboru za javne poslove (AIPAC) u ožujku naglasio je kako je UN "krajnje slab i nekompetentan", dodavši kako ta institucija "nije prijatelj demokracije", "nije prijatelj slobode", a niti Sjedinjenih Država i Izraela. 

Prema podacima američke humanitarne agencije USAID, Washington je 2016. UN-u dao 13 milijardi dolara ekonomske i vojne pomoći za države subsaharske Afrike, te oko 1,6 milijardi dolara državama u istočnoj Aziji i Oceaniji. 

SAD je dao gotovo 13 milijardi dolara državama na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, 6,7 milijardi onima u južnoj i središnjoj Aziji, 1,5 milijardi europskim i euroazijskim državama te 2,2 milijardi državama zapadne hemisfere, stoji u podacima USAID-a.