Hrvatska svojom težnjom prema što ranijem ulasku u Schengenski prostor, članstvu u eurozoni i aktivnim sudjelovanju u europskim suradnjama mora iskoristiti trenutne okolnosti unutar Europske unije da pokaže gdje želi pripadati, poručio je u srijedu premijer Andrej Plenković u govoru u Saboru kojim je izvijestio zastupnike i javnost o sastancima Europskog vijeća.

Europsko vijeće održalo je sastanke 29. rujna u Tallinnu, prijestolnici Estonije koja trenutno predsjedava Unijom, te 19. i 20. listopada u Bruxellesu. Čelnici država članica su na prvom susretu, na kojemu je glavna tema bilo digitalno društvo, konstatirali da se značajno smanjio migracijski pritisak na Europu, posebice na istočnom mediteranskom pravcu, ali i na srednjem Mediteranu koji je zabilježio znatno manji broj nelegalnih ulazaka, za što je zaslužna pojačana europska aktivnost prema Libiji, glavnoj ruti migranata, istaknuo je Plenković.

Premijer ključnim smatra da su se članovi Vijeća tijekom rasprava složili da je potrebno intenzivirati suradnju s državama Afrike, u vidu čega je krajem studenog organiziran susret afričkih i europskih predstavnika, a u tu svrhu je pokrenut i fond EU-a za Afriku kako bi se tamošnjim državama pomoglo da na nacionalnoj razini uspostave mehanizme za spriječavanje nezakonitih migracija. Hrvatska vlada je na tom tragu donijela odluku o uplati 200 tisuća eura u taj fond, otkrio je Plenković.

Na sastancima Vijeća se raspravaljalo i o daljnjem jačanju vanjskih granica EU-a i donošenja dodatnih mjera u okviru schengenske pravne stečevine. Premijer je istaknuo kako je u tom kontekstu za Hrvatsku kao državu koja se priprema na ulazak u taj prostor posebno važno da je u ovom trenutku konzumirala 97 posto sredstava namijenjenih za taj cilj, da slijedi 2018. u kojoj će se pružiti dodatni napori kako bi se do 2019. ispunili svi tehnički kriteriji, pa da Hrvatska bude spremna za političku odluku na razini Vijeća o pristupanju schengenskom prostoru. 

Govoreći o migracijama, Plenković je napomenuo da je 78 osoba premješteno u Hrvatsku, od kojih je 60 iz Grčke, a 18 iz Italije. Dodao je kako je Vlada 5. listopada donijela odluku da je Hrvatska tijekom 2018. spremna prihvatiti do 100 osoba koje se trenutno nalaze u Turskoj.

Vijeće je raspravljalo i o sigurnosnim i obrambenim pitanjima, a Plenković je u Saboru naglasio hrvatski napredak u pripremi stalne strukturirane suradnje u području obrane, najavivši da će u četvrtak na sjednici Vlade biti usvojeni dokumenti koji će biti pravna prepostavka da Hrvatska bude među 21 državom članicom koja želi snažniju obrambenu suradnju koja će EU-u omogućiti "kvalitetnije zajedničko suočavanje sa sigurnosnim ugrozama". Ta je tema važna i u kontekstu nove Strategije nacionalne sigurnosti usvojene prije ljeta, ali i za našu obrambenu industriju.

Vanjskopolitičko okruženje

Najzanimljivijim i najinovativnijim dijelom Europskog vijeća za Plenkovića je bio dokument predsjednika Donalda Tuska koji je pripremio novi okvir, takozvani "Leaders agenda", koji jasno određuje hodogram ključnih aktivnosti za europske čelnike od listopada do sredine 2019. godine kad se održavaju europski izbori. Intencija Tuskovog prijedloga je da se Vijeće usmjeri na praktična rješenja stvarnih problema građana EU-a, pa je stoga pripremljen novi metodološki pristup radu kroz koji će šefovi vlada moći raspravljati odluke Vijeća na malo drugačiji način nego dosad, istaknuo je premijer. 

Plenković smatra kako su nedavna politička kretanja unutar Europe poput govora predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera o Stanju unije, izlaganja francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o budućnosti Unije, Brexita i rezultata izbora u Njemačkoj pokazala kako će Europa u idućim godinama "biti u procjepu između francuskog entuzijazma i njemačkog realizma", zbog čega je važno "ne pasti u zamku". 

Premijer je istaknuo kako su velike europske države u fazama kad su usredotočene na unutarnja pitanja, te da je stoga veoma važno kako će se u tom kontekstu postaviti male i srednje države.

"Zbog toga s dubokim uvjerenjem smatram kako je takva okolnost važna za Hrvatsku da pokaže gdje želi biti", naglasio je premijer koji tvrdi da je u tom vidu veoma važno hrvatsko inzistiranje na Schengenu i na raspravi o strategiji uvođenja eura u Hrvatskoj.

"Trebaju nam dva velika i široka okvira koji će nam dati cilj i ambiciju za budućnost", zaključio je Plenković, dodavši kako službeni Zagreb pokazuje pripadnost i ambiciju EU-u i svojom aktivnošću u inicijativama poput zajedničke obrambene politike ili težnji prema osnivanju institucije zajedničkog europskog tužilaštva. 

Dodao je kako je rad hrvatske vlade po tom pitanju prepoznat i na razini europskih institucija, što dokazuje to što je Hrvatska po prvi puta dobila poziv da sudjeluje na nadolazećem summitu eurozone.