Ministar financija Zdravko Marić u subotu je razgovore s predstavnicima međunarodnih financijskih institucija u Washingtonu ocijenio vrlo pozitivnima, a izvijestio ih je i da će Hrvatska drugu godinu zaredom ostvariti niži od očekivanja deficit u državnom proračunu.

Hrvatsko izaslanstvo, koje predvodi ministar financija Zdravko Marić, a u kojemu su predstavnici tog ministarstva i Hrvatske narodne banke (HNB), sudjeluje na Godišnjoj skupštini Svjetske banke (SB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washington, koje se održava od 12. do 15. listopada.
 
Tijekom održavanja te skupštine, na kojoj se svake godine okupljaju ministri financija i guverneri iz cijelog svijeta, hrvatsko izaslanstvo održalo je niz sastanaka, među ostalim i s predstavnicima Svjetske banke i MMF-a koji su zaduženi za Hrvatsku.
 
"Razgovori su bili vrlo pozitivni, prije svega iz perspektive da hrvatsko gospodarstvo nastavlja ove godine dobar trend i putanju gospodarskog rasta. Predstavnike tih institucija izvijestio sam da su već drugu godinu zaredom rezultati hrvatskih javnih financija bolji od očekivanja", izjavio je Marić u telefonskoj izjavi za Hinu.
 
Podsjetio je da je Vlada sredinom rujna prihvatila izvješće o izvršenju državnog proračuna u prvih šest mjeseci, prema kojem je na razini opće države ostvaren suficit od 35 milijuna kuna.
 
"Podaci do danas govore tome u prilog. Svi prihodi ostvaruju se u skladu s planom, a kako sam i ranije prezentirao, neki od njih, poglavito od poreza na dobit i i dijelom PDV-a su i malo iznad očekivanja", istaknuo je ministar financija, kazavši da će do kraja listopada imati konačne brojke za proračun u prvih devet mjeseci.
 
Kako je dodao, već sada se vidi da napori da se drži pod kontrolom rashodnu stranu proračuna vode prema tome da se može očekivati "da ćemo ovu godinu ponovno završiti s nižim deficitom od očekivanja".
 
"Ne bih u ovome trenutku najavljivao nikakve konkretne brojke, jer ispred sebe imamo još uvijek 2,5 mjeseca do kraja godine. No, sigurno je, kao što je bio slučaj i 2016., da smo učinili napore ne samo da ispunimo proračun kako smo ga zacrtali nego da budemo i bolji od toga, što je jako dobra poruka i domaćoj i međunarodnoj investicijskoj zajednici", naveo je Marić.
 
Podsjetimo, planirani manjak državnog proračuna za 2017. godinu iznosi 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a. Dodaju li se tome i izvanproračunski korisnici, na razini opće države deficit bi u 2017. trebao iznositi 1,6 posto BDP-a, odnosno 5,6 milijardi kuna.
 
A rebalansom proračuna za 2016. bio je predviđen deficit od 1,6 posto BDP-a, a u konačnici je deficit opće države bio 0,8 posto BDP-a, zbog čega je Hrvatska u lipnju ove godine izašla iz EU Procedure prekomjernog deficita (EDP).
 
Proračun u Vladinoj proceduri u studenom
 
Po Marićevim riječima, prijedlog proračuna za 2018. bit će spreman za Vladinu proceduru u studenome te će biti upućen u Sabor u skladu sa zakonskim rokovima.
 
"Sljedeći tjedan će u Hrvatsku doći redovna misija MMF-a, pa ćemo, između ostaloga, razgovarati s njima i o našim planovima i projekcijama za iduću godinu", najavio je Marić, dodavši kako će se držati okvira proračuna i fiskalnih i ekonomskih smjernica koje su donesene u srpnju.
 
Prema smjernicama, prihodi državnog proračuna za 2018. godinu planiraju se na razini od 127,9 milijardi kuna, a rashodi na 132,9 milijardi kuna, dok se deficit opće države projicira na razini od 0,8 posto BDP-a, uz stopu gospodarskog rasta od 2,8 posto.
 
"Mi ćemo se držati ciljane razine deficita i duga, a isto tako i ukupnog limita državne potrošnje, koju smo si zacrtali u samim tim smjernicama", istaknuo je.
 
Uz globalne i hrvatske makroekonomske teme, Marić je razgovarao, poglavito sa Svjetskom bankom, i o tekućim i budućim projektima.
 
"Za Hrvatsku je općenito važan projekt financijskog i poslovnog restrukturiranja hrvatskih autocesta i cesta. O tome smo nastavili smo razgovore, prije svega sa Svjetskom bankom", kazao je.
 
Kako je Marić dodao, aktivnosti na tom projektu Vlada očekuje u četvrtom tromjesečju ove godine.
 
"Sada stvari idu prema planu i na tome ćemo nastaviti. Vrlo smo aktivni na tom polju. Manje-više smo većinu obveza državnog proračuna uspjeli podmiriti u prvoj polovini godine i oslobodili smo prostor da se možemo fokusirati upravo na segment autocesta i cesta, od kojih imamo prilična očekivanja. To je segment u kojem moramo napraviti iskorak kako bismo ga postavili na fiskalno održive temelje, i kako bi njihov poslovni model općenito bio održiv. Sljedećih tjedana će biti malo više informacija te ćemo javnost pravovremeno obavijestiti o svim našim aktivnostima", zaključio je Marić.
 
Inače, dugovi cestarskog sektora - Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta i Autocesta Rijeka-Zagreb dosežu 5,2 milijarde eura, a samo ove godine na naplatu dolazi milijardu eura.
 
Ministar Marić se, uz predstavnike MMF-a i Svjetske banke sastao i s predstavnicima ostalih razvojnih banaka, poput EIB-a, EBRD-a, Multilateralne agencije za osiguranje investicija (MIGA), Međunarodne financijske organizacije (IFC) i Inter-američke banke za razvoj.