Politika

Kako će izgledati proračun i kome će rasti plaće?

Kako će izgledati proračun i kome će rasti plaće?
Goran Ferbezar/PIXSELL

Vlada se hvali da je rast BDP-a uvjetovan osobnom potrošnjom, no mi smo taj film već imali prilike gledati, prije zadnje krize, da je osobna potrošnja glavni generator rasta. Nije li to ipak opasnost?

''Osobna potrošnja, možemo to tako reći i povijesno je bila glavni generator i pokretač gospodarskog rasta. Treba spomenuti da u proteklim tromjesječima, a i u ovome je to također vidjljivo, uz osobnu potrošnju, generator su i investicije. Također, izvoz roba i usluga'', rekao je ministar Zdravko Marić za Dnevnik Nove TV.

To je turizam?

Između ostalog, ne samo turizam. Reći ću da u drugom tromjesječju, prema Zavodu za statistiku i brojkama u BDP-u, imamo rast turizma, odnosno rast izvoza roba i usluga. Međutim, kada samo uzmete rast roba u drugom tromjesečju, imali smo gotovo sedam posto, a rast noćenja u turizmu gotovo 26 posto.

Efekt Agrokora – koliko procjenjujete da će usporiti rast ove godine?

Mi smo rekli to u smjernicama ekonomske i fiskalne politike, i to su zadnje projekcije Vlade, apostrofirali sve rizike koje vidimo iz perspektive Agrokora. One su utjecale na to da napravimo promjenu u dekompoziciji pojedinih odrednica BDP-a, a BDP ostaje na 3,2 za cijelu godinu.

Osim reforme koja je donijela osobnu potrošnje, mi ne vidimo nekih reformi. Hoćemo li za vašeg mandata vidjeti tu reformu poreza i uvođenje poreza na nekretnine?

Što se tiče porezne reforme, da ne zaboravimo jednu stvar. Porez na nekretnine je sastavni dio porezne reforme. Kao što smo najavili premijer i ja, o tome ćemo tijekom jesenskog razdoblja i za vrijeme zasjedanja Sabora napraviti dodatne konzultacije, odnosno javnu prezentaciju.

Danas imate situaciju, odite u centar Zagreba, negdje na obalu ili u neku općinu ili grad na kontinentu. Imate dvije nekretnine, jedna do druge, identične kvadrature. Jedna je izgrađena u centru Zagreba pa možda prije više od 40 godina, na moru možda i nešto manje.. A druga je renovirana kompletno prije pet godina. Da li je s poreznog ili bilo kojeg drugog aspekta pravedno i pošteno da plaćaju jednaki namet, zvao se on komunalna naknada ili se zvao porez na nekretnine.

Vi hoćete reći da najveći dio građana koji žive u stanovima koji su stariji, ne bi tim poreznom zapravo bili uopće obuhvaćeni, plaćali bi isto što plaćaju i sada, a zapravo bi najveću štetu ili kaznu podnijeli oni koji žive u novogradnji i luksuznim stanovima?

Govorimo o cjelovitoj i sveobuhvatnoj reformi pa smo sve porezne oblike obuhvatili. Ali na tragu ovog prvog što ste spomenuli, ciljali smo između dvije trećine i tri četvrtine stambenog fonda u Hrvatskoj je izgrađen između 1971. i 1987. godine. Upravo za to razdoblje smo predvidjeli koeficijent jedan. Tim ljudima se ništa ne mijenja. Oni koji imaju nekretnine koje su starije od tog razdoblja će plaćati manje - bilo 10, odnosno 20 posto. Dok će oni koji imaju nešto novije nekretnine, s nešto više sadržaja, bi trebali plaćati više.

Ako najveći dio građana ne bi bio pogođen ovim ste politički kapitulirali pred nekim nevladinim udrugama, pred skupinama građana.

''Ne bih koristio pojam kapitulacija. Prošli smo Sabor, dva čitanja. Najvećim je dijelom bila rasprava o PDV-u u ugostiteljstvu i nekim drugim elementima. O ovome baš nismo previše raspravljali. To sam vrlo jasno i otvoreno elaborirao. Ponovit ću još jednom, da ne bismo ostali samo na segmentu poreza na nekretnine. U poreznoj reformi, ova Vlada je predložila porezno rasterećenje od peko dvije milijarde kuna. Efekti i na današnjoj brojci - i osobna potrošnja i investicije se danas već vide'', rekao je Marić za Dnevnik Nove TV.

Za kraj je došla i tema o smanjenju PDV-a.

I dalje stoji smanjenje PDV-a. Sav višak prihoda ide u smanjenje deficita i duga te poreznog opterećenja. Do kraja mandata vodit ćemo računa o smanjenju PDV-a. Znamo koliko to košta pa ćemo voditi računa o mogućnostima.

Hoće li u sljedećoj godini biti veće plaće za učitelje, za doktore… Imate li novaca u proračunu?

U smjernicama smo dosta toga apostrofirali…

Hoće li za njih biti novaca i veće plaće?

Mogu reći da hoće. Ove godine smo sa sindikatima državnih službenika postigli sporazum na tri puta povećanje osnovice za dva posto, sa sindikatima javnih nismo iako su nuđeni isti uvjeti. Ali ne samo što se tiče rashoda za zaposlene nego i neke druge rashodne stavke. Okvir proračuna smo sastavili. On je na tragu naše politike, a to je da se nastavi smanjivati proračunski deficit. Idemo prema proračunskom višku i u prvih šest mjeseci ove godine imamo ponovno povijesno najniži proračunski manjak. A kada ga konsolidirate s lokalnom samoupravom, s izvanproračunskim korisnicima po metodologiji ESA-e, mi smo u prvih šest mjeseci ove godine čak u blagom suficitu.

Taj novac višak koji imate, bi li prije dali za veće plaće učiteljima i profesorima ili za smanjivanje javnog duga?

To je pitanje u kojem uvijek treba balansirati. Uvijek ću odgovorno reći da višak prihoda kojeg god ostvarimo, uvijek gledam za smanjivanje deficita i duga i porezno rasterećenje, jer će se on ponovno generirati i vratiti u proračun.


Reci što misliš!