Rezultati turskog referenduma o jačanju predsjedničkih ovlasti trebali bi biti poništeni, rekao je u ponedjeljak zamjenik vođe sekularne oporbe, izražavajući sumnje u pogledu obrade glasačkih listića

Potpredsjednik Narodne republikanske stranke (CHP) Bulent Tezcan rekao je da je stranka primila pritužbe iz mnogih regija da ljudi nisu mogli glasati u privatnosti i da su neki listići tajno brojani.

Dodao je također da je odluka Središnjeg izbornog povjerenstva da prizna listiće bez pečata očito nezakonita.

"U ovom trenutku nemoguće je utvrditi koliko ima takvih glasova i koliko ih je dobilo pečat kasnije. Zato je jedina odluka koja će prekinuti raspravu o legitimnosti glasanja i otkloniti pravne razloge za zabrinutost poništenje odluke Središnjeg izbornog povjerenstva", rekao je novinarima.

"Ono što je doista važno je da ovo glasanje bude poništeno", rekao je.

Kazao je da će CHP podnijeti žalbe općinskim izbornim vlastima i Središnjem izbornom povjerenstvu i, ovisno o njihovim rezultatima, obratiti se turskom ustavnom sudu, Europskom sudu za ljudska prava i bilo kojoj drugoj relevantnoj instituciji.

Vođa stranke Kemal Kilicdaroglu također je ranije rekao da neće priznati rezultate referenduma.

Na referendumu je podržano uvođenje predsjedničkog sustava u zemlji, no rezultat je bio tijesan.

Predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva Sadi Guven rekao je ranije da su rezultati referenduma važeći.

Naglasio je da su listići bez pečata važeći i da su slični postupci primjenjivani i u prošlosti.

Uz 99,97 posto prebrojanih glasova, za ustavne promjene glasalo je 51,41 birača, a protiv 48,59 posto. Odaziv je bio vrlo visok, gotovo 85 posto. Tri najveća grada Istanbul, Ankara i Izmir glasali su protiv ustavnih promjena.