Glavna poruka s konferencije jest da pitanje nestalih osoba nije političko ili pitanje bilateralnih odnosa između država.

Pitanje nestalih vojnika i civila u Domovinskom ratu iznad je političkih i stranačkih podjela i jačanjem svijesti o tom pitanju na europskoj razini može pridonijeti bržem rasvjetljavanju sudbine nestalih ljudi, istaknuo je u utorak u Bruxellesu hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Ivica Tolić.

"Cilj nam je rasvjetljavanje istine o nestalim i stradalima u Domovinskom ratu te potaknuti institucije da se konačno riješi to pitanje, koje je prije svega pitanje humanosti, lišeno bilo kakve ideološke pozadine", istaknuo je zastupnik Tolić.

Na vrlo posjećenoj konferenciji u Europskom parlamentu u Bruxellesu sudjelovali su, između ostalih, potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić, potpredsjednik Odbora UN-a za zatočene i nestale osobe Rainer Huhle, predsjednica Saveza obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir, predsjednik Uprave za zatočene i nestale u Vladi RH Stjepan Sučić, predstavnik Crvenog križa Hrvatske Branimir Tomić, predstavnik Međunarodne komisije za nestale osobe Matthew Holliday, predstavnici organizacija nestalih iz Srebrenice i Žepe, više saborskih zastupnika i branitelja, zastupnika Europskog parlamenta, te predstavnici stradalničkih udruga iz BiH, Kosova i Srbije. 

Milijan Brkić je rekao da sve države članice EU-a i one koje to žele postati moraju sudjelovati u rješavanju ovoga problema.

Brkić je u svom istupu na konferenciji istaknuo da to pitanje treba postati dio pristupnog procesa za one zemlje koje žele postati članicama EU-a.

"Podizanje ovoga pitanja na europsku razinu može itekako pomoći u pronalasku nestalih i učiniti efikasnijim administracije svih zemalja, bilo onih u EU-u, bilo onih zemalja u okruženju koje apliciraju za članstvo u EU. To pitanje svakako moramo postavljati kao jedno od primarnih pitanja u odnosima sa zemljama u okruženju", rekao je Brkić.

Brkić dodaje da je potrebno za ovu temu senzibilizirati europsku javnost. "Iz ove teme treba izbaciti politiku i bilo kakvo strančarenje. To mora biti univerzalno, civilizacijsko pitanje, civilizacijski iskorak i standard. Svaka žrtva mora naći svoj smiraj, isto tako i njihove obitelji bez obzira na nacionalnu, vjersku ili rasnu pripadnost", rekao je Brkić.

Dodaje da su sve dosadašnje hrvatske vlade ovome pitanju posvećivale dužnu pozornost, da u tome nije bilo politikantstva te upozorava da se ne smije prestati s potragom dok se ne pronađe i posljednja  nestala osoba.

Zastupnik Tolić ističe kako je važno riješiti to pitanje ne samo zbog onoga što se dogodilo u prošlosti, nego i zbog budućnosti sljedećih generacija.

"Ne možemo utjecati na ono što se dogodilo u našoj prošlosti, koja je u tom segmentu bila jako ružna, brojni su ljudi nestali u ratovima, ali barem treba pokušati da takve stvari ne utječu na budućnost", rekao je Tolić.

Među sudionicima konferencije bila je i Manda Patko iz Vukovara, koja već 26 godina traži svoga supruga.

Priča da je njezina supruga odveo Vukovarac Boro Krstić. "Izveo ga je iz barake, gdje smo bili smješteni i od tada mu se gubi svaki trag. Ja sam nakon dvije noći provedene u Veleprometu odvedena u logor u Begejce u Srbiji, gdje sam odležala mjesec dana do prve velike razmjene, koja je obavljena u Slavonskom Šamcu", kaže Manda Patko.

"Teško je živjeti s tim, a najteže je za blagdane, Božić i Uskrs, kada stavljate posebno jedan tanjur na stol,  a znate da će biti prazan", kaže Manda.

"Ovdje govorimo o prisilnim nestancima koji su se dogodili prije puno godina i danas su još uvijek politički problem", kaže Matthew Holliday iz Međunarodne komisije za nestale osobe, koja djeluje u Sarajevu.

Nerasvijetljena sudbina nestalih negativno utječe na proces pomirenja na jugoistoku Europe, ističe Holliday.