Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na Pantovčaku se osvrnula na svoje dvije godine mandata podsjetivši u kakvim je vremenima preuzela ured te pritom najavila daljnje poteze. Kao glavni problem navela je demografiju kao "biti ili ne biti pitanjem za hrvatsku naciju i državu".

Prije dvije godine Kolinda Grabar Kitarović prisegnula je za predsjednicu te je, kako je u svom obraćanju naglasila, ključ svega na samom početku bila identifikacija problema i poticanje dijaloga. Sedam ključnih stvari tada je uvidjela kao problem - izumiranje i iseljavanje, podjele, slabost državnih institucija, izostanak reforme obrazovanja, nedostatak vizije.

"Područje od mojeg najvećeg interesa ostaje demografija. Demografija koja mora biti temeljem svih politika. Radi se o biti ili ne biti hrvatske nacije ili države", rekla je predsjednica Grabar-Kitarović. Demografija i obrazovanje područja su gdje je potrebno postići konsenzus, poručila je predsjednica te naglasila kako se tijekom mandata najbolje osjećala među građanima pa nastavlja s izmještanjem svog ureda po županijama. No kad je o njezinom pravom preseljenju riječ, a kojeg je najavljivala u kampanji, od toga i dalje ništa. Kaže - na Ministarstvu državne imovine je da predloži lokacije: "Moja želja jest preseliti odavde, jer se osjećam izolirano od ljudi i smeta mi što je većina mojeg ureda odijeljena u nekom aneksu, a nisu tu sa mnom. Prihvatit ću riječ struke, štogod odlučili ili predložili", rekla je predsjednica.
Njezin mandat obilježila je i smjena ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije Dragana Lozančića, no on se sutra, odlukom Vlade, ponovno vraća u sustav - bit će imenovan ravnateljem Državne uprave za zaštitu i spašavanje. No i danas predsjednica ne otkriva zašto je Lozančić prije godinu dana morao otići s čelnog mjesta SOA-e:
"Ne želim se vraćati u prošlost - što je bilo to je bilo. Što se tiče novog imenovanja, drago mi je da su me pitali za mišljenje. Nisam imala nikakvih primjedbi na imenovanje gospodina Lozančića. Držim, da ljudi koji su radili u obavještajnim službama da ih treba zadržati u hrvatskom državnom sustavu. U konačnici nisam takva osoba da bi ljudima zagorčavala živote i uništavala karijere", poručila je Grabar-Kitarović. Osvrnula se predsjednica i na odnose sa susjedima te na pitanje o Aleksandru Vučiću koji želi biti predsjednik Srbije rekla da je s njim imala korektne odnose, a toj zemlji želi prospreritetnu i mirnu budućnost.

"Što se tiče izbora, nadam se razmjeni susreta, ali da oni ne budu samo protokolarni i zabava za javnost, nego da se raspravlja o konkretnim pitanjima", kaže predsjednica. Kad je riječ o pogoršanju odnosa s Rusijom i porukama koje je uputio ruski veleposlanik u Hrvatskoj nedavno i to obučen u uniformu, predsjednica je rekla da je vrijeme za redefiniranje odnosa s njima. Rusija mora poštivati postulate međunarodnog prava i teritorijalni suverenitet, rekla je, dodavši da svaka država poput Ukrajine, Srbije, BiH ima pravo odlučiti o svojoj budućnosti.

"Rusiju ne smijemo tretirati kao neprijatelja. Općenito to ne valja raditi u međunarodnim odnosima, osim ako netko nije izravno proglasio neprijateljstvo prema vama. Kada se prema nekome odnosite kao prema protivniku, to onda postane i takos e počne ponašati. Od samog početka zagovaram suradnju s Rusijom", rekla je hrvatska predsjednica. Kad je riječ o promjeni veleposlanika u SAD-u i općenito u diplomaciji, rekla je da još nije dobila nikakve prijedloge. U Washingtonu treba osobu koja se još nije debelo kompromitirala, izjavila je. Komentirala je i odlazak Ivana Đikića iz Hrvatske.

"Žao mi je kad ljudi izlaze iz Hrvatske, bio to g. Đikić ili mlada osoba koja je u usponu i može pridonjeti Hrvatskoj", dodala je.

A kad je riječ o ministru Barišiću i njegovoj smjeni poručila da neće birati suradnike premijeru, no da je pitanje plagiranja ozbiljno pitanje. Inače, nakon press konferencije predsjednice ostao je gorak okus budući da poziv nije došao na sve redakcije već samo pojedine novinare.

Reagiralo je i Hrvatsko novinarsko društvo koje je pozdravilo konferenciju no istodobno skandaloznim označilo činjenicu da pozivi nisu stigli na sve redakcije te su istaknuli da pritom nije pozvan niti jedan strani dopisnik u Hrvatskoj.