Politika

Izbori

I nakon Putina - Putin

I nakon Putina - Putin

Iako je Medvedev liberalniji Putinov sljedbenik te najavljuje manje miješanje države u gospodarstvo i neovisno sudstvo, teško će se moći otrgnuti utjecaju svojega političkog mentora

Rusija, koja se pod čvrstom rukom Vladimira Putina u velikom stilu vratila na međunarodnu scenu, bira novog predsjednika. Gotovo je sigurno kako će bivšeg KGB-ovca zamijeniti direktor državnoga naftnog diva Gazprom Dmitrij Medvedev. Njegov mentor Putin sprema se preseliti na premijersku dužnost, javlja HTV .

Uz potporu Kremlja te državnih medija koji su, nekada malo poznatog, birokrata Medvedeva pretvorili u jedno od najprepoznatljivijih lica Rusije, nitko ne sumnja u njegovu pobjedu. Ostala trojica kandidata kontroverzni ultranacionalist Vladimir Žirinovski, vođa Komunista Genadij Zjuganov i mladi čelnik Demokratske stranke Rusije Andrej Bogdanov više se i ne spominje.

Iako je Medvedev liberalniji Putinov sljedbenik te najavljuje manje miješanje države u gospodarstvo i neovisno sudstvo, teško će se moći otrgnuti utjecaju svojega političkog mentora. Osam je godina Putin vladao čvrstom rukom, pod kontrolu je stavio sve. Koliko je radio na međunarodnoj i ekonomskoj snazi Rusije toliko je uvodio političku kontrolu i žestoko sukobljavao s protivnicima.

Skupina zapadnih promatrača već je uputila kritike ocijenivši da predizborna kampanja nije bila poštena jer se predsjedničkim kandidatima nije dala jednaka prilika. "Izbori na kojima nema jednakih uvjeta za sve kandidate teško se mogu smatrati poštenima", rekao je početkom veljače Andreas Gross koji vodi misiju promatrača iz Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.

Predsjedničke i premijerske ovlasti

Formalno predsjednik Rusije ima mnogo veće ovlasti od premijera. On izravno kontrolira oružane snage i sigurnosne službe, dok premijer vodi brigu o gospodarstvu i unutarnjim poslovima. Međutim, analitičari vjeruju da će biti pronađen neki mehanizam za zamjenu ulogu, tako da Putin ostane zadužen za vojsku i sigurnosne službe. Ono što je sigurno je da će Putin ostati krupna, ako ne i dominantna figura u ruskoj politici.

OESS je prije odbio poslati promatrače na izbore zbog ograničenja nametnutih svojim promatračima. Amnesty International je priopćio kako je uoči samih izbora vlada dodatno ograničila slobodu mišljenja, slobodu medija i slobodu okupljanja. Putinovi kritičari, kažu, nemaju gotovo nikakve izglede da izraze svoje mišljenje.

Prema posljednjim ispitivanjima javnog mišljenja, na izbore će izaći između 65 i 70 posto od ukupno 109 milijuna birača, a svoj glas Medvedevu dat će njih čak 73 posto. Zjuganov uživa potporu najviše najviše 15 posto birača, Žirinovski 10 do 11 posto, a Bogdanov 1 posto glasova. Većini ruskih birača najvažnija je politička i gospodarska stabilnost koju im je tijekom osmogodišnje vladavine dao Putin i stoga će, smatraju analitičari, glasovati za njegovog štićenika Medvedeva, tim više što je Putin najavio da će u slučaju pobjede Medvedeva prihvatiti dužnost premijera.

Oko 300 međunarodnih promatrača akreditirano je za praćenje izbora, izjavio je predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva Vladimir Čurov. Rusija je pozvala 32 međunarodne i strane organizacije da prate predsjedničke izbore 2. ožujka. Izbore u Moskvi osiguravat će oko 24.000 pripadnika policije i vojske, a u cijeloj zemlji bit će ih ukupno 450 tisuća. Više od 2.000 ruskih i stranih novinara pratit će izbore.


Reci što misliš!