Hrvatska je u svibnju ove godine izrazila namjeru za pristupanjem Barcelonskom procesu te je u okviru diplomatskih priprema sudjelovala na sastancima visokih dužnosnika EuroMed-a kao gost predsjedavajućeg do stjecanja statusa punopravnog članstva

Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Monako primljeni su u nedjelju u Uniju za Mediteran, objavio je francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner na početku ministarskog sastanka 43 zemlje.

Ministarski sastanak, na kojem sudjeluje i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković, prethodi sastanku šefova država ili vlada 43 zemlje, koji se sastaju u nedjelju popodne i na kojem će biti pokrenut Barcelonski proces - Unija za Mediteran. Hrvatsko izaslanstvo na summitu predvodi predsjednik Republike Stjepan Mesić.

"Hrvatska visoko cijeni vašu odluku da nas primite u okrilje ovoga važnog foruma koji navješćuje unaprijeđenu suradnju na prostoru Mediterana kojem pripada i moja zemlja", rekao je u svom govoru ministar Jandroković.

"Hrvatska zbog svog zemljopisnog položaja i povijesno-kulturnog nasljeđa, 'mediteranizam' drži važnom komponentom svog identiteta i stoga iskazuje trajni interes za aktivnim djelovanjem na Mediteranu", dodao je.

Hrvatska je u svibnju ove godine izrazila namjeru za pristupanjem Barcelonskom procesu te je u okviru diplomatskih priprema sudjelovala na sastancima visokih dužnosnika EuroMed-a kao gost predsjedavajućeg do stjecanja statusa punopravnog članstva.

Mediteransku uniju činit će 27 zemalja članica Europske unije, zemlje južnog Sredozemlja - Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, Mauritanija, Sirija, Tunis, Turska i palestinske vlasti, te europske sredozemne zemlje Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Monako. Ukupno su pozvane 44 zemlje, ali libijski vođa Moamer Gadafi odbija sudjelovati u tom projektu.

Unija za Mediteran počivat će na suradnji u konkretnim projektima u više područja poput ekološke zaštite, solarne energije i civilne zaštite, osiguranja pitke vode, pomorskih i cestovnih komunikacija.

Uspostava Mediteranske unije izvorno je zamisao francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya, koji drži da je "budućnost Europe na jugu" i da Unija za Mediteran može pomoću u "borbi protiv terorizma i fundamentalizma".

Prema prvotnoj Sarkozyevoj ideji, u tom projektu trebale su od članica EU-a sudjelovati samo one koje izlaze na Mediteran. Tome se snažno usprotivila njemačka kancelarka Angela Merkel.

Njemačka kancelarka u toj je ideji vidjela prijetnju za cijelu EU i tražila da u njoj sudjeluju sve članice kako ne bi došlo do podjele u samoj Uniji.

Sarkozy je Mediteranskom unijom želio zamijeniti postojeći Barcelonski proces, pokrenut 1995. godine kao politički forum za suradnju s mediteranskim zemljama.

Na kraju je morao pristati na kompromis tako da će biti uključene sve zemlje članice, a Barcelonski proces neće biti ugašan, nego se Unija za Mediteran smatra nadogradnjom toga procesa.

"San se počeo pretvarati u stvarnost, san o zajedničkom projektu gospodarskog razvoja, mira i solidarnosti", rekao je Kouchner na početku ministarskog sastanka.

"Počinje se stvarati ozračje dijaloga oko Mediterana", rekao je Kouchner ističući pitanja "od kojih ovisi naša budućnost, poput klimatskih promjena, onečišćenja okoliša, opskrbe pitkom vodom i energijom, migracija, dijaloga između civilizacija i ljudskih prava".