Nove prijetnje?
Medvedev: Rusija bi u Gruziji ponovno postupila jednako
"Nakon ovog što se dogodilo, Oseti i Abhazi teško da će moći živjeti u jednoj državi s Gruzijcima", rekao je Medvedev
Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je u petak da je ruska vojna akcija u Gruziji bila potrebna radi zaštite ruskih državljana, upozorivši da će Rusija, bude li primorana, ponovno odgovoriti na jednak način.
"Ako naše mirovne snage i naši državljani budu napadnuti, i ubuduće ćemo odgovoriti na jednak način na koji smo odgovorili. Nemojte sumnjati u to", rekao je Medvedev nakon razgovora s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u crnomorskom ljetovalištu Sočiju.
Medvedev je istaknuo da je Rusija "jamac sigurnosti na Kavkazu i u regiji" te kazao da će ruske snage ostati u Gruziji.
Ruski predsjednik izrazio je ponovno potporu odmetničkim gruzijskim regijama Južnoj Osetiji i Abhaziji, u kojima su raspoređene ruske snage.
"Nakon ovog što se dogodilo, Oseti i Abhazi teško da će moći živjeti u jednoj državi s Gruzijcima", rekao je.
Merkel je rusko slanje vojnih snaga u Južnu Osetiju i dublje u Gruziju do grada Gorija ocijenila "u nekim vidovima nesrazmjernim".
No priznala je da su neke ruske akcije bile razumne. "Vjerojatno kriviti treba obje strane", rekla je.
Njemačka kancelarka pozvala je na povlačenje ruskih snaga iz središnje Gruzije na položaje predviđene mirovnim planom EU-a u šest točaka koji je iznio francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, čija zemlja trenutačno predsjeda EU-om.
Merkel je istaknula kako u kriznom području treba rasporediti i mirovne snage i promatrače.
Napomenula je kako u Tbilisiju postoji demokratski izabrana vlada te istaknula kako svaka država ima pravo odlučiti želi li aplicirati za članstvo u NATO-u.
Medvedev je, u očitom napadu na gruzijskog predsjednika Mihaila Saakašvilija, rekao da je sada glavno "obnoviti mir i osigurati da nitko ponovno nema takve idiotske ideje."
"Imamo dojam da se Saakašvili protivi diplomaciji proteklih 15 godina", rekao je.
Ruski je predsjednik također kazao kako želi dobre odnose s EU-om i SAD-om.
Medvedev i Merkel izrazili su žaljenje zbog žrtava sukoba, a Merkel je zatražila da se dopusti dolazak međunarodnih promatrača i pomoći u Gruziju.
Ruski veleposlanik u Berlinu Vladimir Kotenev izjavio je za njemačke novine Bild da će Medvedev predstaviti Merkel dokaze o gruzijskim zločinima.
Merkel je kazala da je dobila te dokaze, ali da to nije bilo potrebno jer je "svaki rat strašan".
Prije posjeta, Merkel je jasno poručila da gruzijska suverenost i teritorijalna cjelovitost moraju biti poštivani, što ističe i američki predsjednik George W. Bush.
Dok je Merkel razgovarala s Medvedevom, američka državna tajnica Condoleezza Rice boravila je u Tbilisiju.
Merkel bi u Tbilisi, na sastanak sa Saakašvilijem, trebala otputovati u nedjelju.
Vezane vijesti
-
Rusija je prije rekla da se protivi raspoređivanju autonomne misije promatrača Europske unije u Gruziji jer bi to dovelo do "suvišne fragmentacije" već prisutnih misija UN-a i OESS-a
-
Nakon snažne ruske protuofenzive u Gruziji, ruski predsjednik u utorak je priznao neovisnost gruzijskih separatističkih regija Južne Osetije i Abhazije
-
Kriza koja je zahvatila Kavkaz uključila je alarm Zapada, koji velik dio svoje nafte dobiva putem naftovoda koji prolazi gruzijskim terotorijem
-
Ruski predsjednik Vladimir Putin pomilovao je dvije žene osuđene za "veleizdaju" zbog toga što su slale sms poruke o kretanju ruskih tenkova prema Gruziji prije rata dviju zemalja 2008., priopćile su u subotu ruske vlasti.
Izdvojeno
-
Predsjedničke kandidatkinje Možemo! Ivana Kekin upozorila je u subotu da oko 300 tisuća žena u Hrvatskoj nema svog primarnog ginekologa i nadležni trebaju raditi da se to promjeni, a na upit novinara o svojoj vili u Istri rekla je da je zaradila, doktorica je znanosti, a muž rock zvijezda.
-
Policijski službenici nastavljaju s provođenjem kriminalističkog istraživanja.
-
Dva hrvatska državljanina u dobi od 53 i 51 godinu u trgovini u Bibinjama ovoga četvrtka ukrali su više parfma.
-
Zavezanih ruku i s trakama preko usta ukazali na kršenje životinjskih prava
Reci što misliš!