Po službenim podacima, pravo glasa na petim općim izborima od osamostaljenja Slovenije, ima nešto manje od 1,7 milijuna državljana, od kojih 46.500 živi u inozemstvu

Trideset dana prije parlamentarnih izbora, koji se održavaju 21. rujna, u Sloveniji je u petak i službeno počela kampanja u kojoj se dvadesetak stranaka i neovisnih lista bore za 90 mjesta u novom sazivu parlamenta.

Srijeda sljedećeg tjedna zadnji je rok za predaju kandidatskih lista državnoj izbornoj komisiji. Devet parlamentarnih i sedam neparlamentarnih stranaka do sada je otvorilo bankovne račune preko kojih se moraju voditi troškovi kampanje. Oni službeno ne smiju prijeći 600.000 eura iako se smatra da će stvarni troškovi najvećih stranaka biti znatno veći.

Po službenim podacima, pravo glasa na petim općim izborima od osamostaljenja Slovenije, ima nešto manje od 1,7 milijuna državljana, od kojih 46.500 živi u inozemstvu.

Stranke su već počele s predstavljanjem svojih kandidata na terenu i u medijima. Pretpostavlja se da će najveći utjecaj na glasače imati sučeljavanja kandidata na dvije najveće televizijske postaje.

Slovenski politički analitičari navode da će, u izrazito personaliziranoj kampanji, odlučujuća bit javna sučeljavanja Janeza Janše i Boruta Pahora , o čemu najviše ovisi hoće li u novom parlamentu većinu zadržati desni centar ili će doći do promjena.

Sadašnji premijer i lider Slovenske demokratske stranke (SDS) Janez Janša u prvom je duelu s Pahorom na slovenskoj javnoj televiziji u srijedu istaknuo da bi svoj novi mandat upotrijebio za nastavak gospodarskog rasta te za borbu protiv gospodarskog kriminala i klijentelističkih veza. Pahor se kao predsjednik Socijalnih demokrata (SD) zauzeo za gospodarske i socijalne promjene, rekavši da Janšina vlada nije ispunila obećanja da će Slovenci živjeti bolje nego prije, te da je željela kontrolirati medije i državne tvrtke.

Prema anketi koju je nakon emisije provela agencija za ispitivanje javnog mnijenja ljubljanskog lista "Delo", 46 posto ispitanika ocjenjuje da je Janša u prvom nastupu bio uvjerljiviji od izazivača Pahora, dok je suprotno stajalište imalo 37 posto ispitanika. Na pitanje o tome koga bi osobno željeli vidjeti na mjestu predsjednika vlade 43 posto izjasnilo se za Pahora, a 35 posto za Janšu.