Neosnivanje Ureda, odnosno paradoksalna činjenica da je on osnovan, ali ne postoji, ima znatno dalekosežnije posljedice od samog, vrlo vjerojatnog gubitka 1,775 milijuna eura europske pomoći

Vlada si je priredila još jedan skandal s europskim fondovima. Naime postoje sasvim realni izgledi da zbog neozbiljnosti državne administracije propadne još dva milijuna eura.

Prije 14 mjeseci Vlada je donijela Uredbu o osnivanju Ureda za koordinaciju sustava procjene učinka propisa, ali ga još nije uspjela ustrojiti, što znači da su Hrvatskoj već odobrena sredstva za projekt u iznosu od 1,775 milijuna eura iz IPA 2007 programa - nedostupna.

Novi list piše kako je riječ o sustavu koji cjelovito analizira i procjenjuje učinke svakog propisa (financijske, ekonomske, socijalne, ekološke i druge) još u ranoj fazi njegova nastanka, čime se znatno smanjuje mogućnost usvajanja loših propisa koje ubrzo nakon usvajanja treba opet mijenjati.

Sustav je zamišljen da djeluje potpuno javno i transparentno, uz snažnu internetsku podršku, i da je zaživio već bi u ranoj fazi izrade propisa svatko zainteresiran mogao ne samo vidjeti prijedlog propisa, nego i priložiti svoje komentare i ideje za poboljšanje.

Ukupno je za projekt bilo predviđeno dva milijuna eura, a uz europsku svotu hrvatska je strana trebala osigurati 225 tisuća eura.

Preduvjet za povlačenje te svote je uspostava Ureda za koordinaciju sustava procjene učinka propisa i upravo priča o uspostavi tog Ureda pokazuje golemu razinu neodgovornosti naše administracije.

Vlada je Uredbu o osnivanju Ureda usvojila na sjednici 28. lipnja 2007. Prema Uredbi taj je Ured trebao imati dva odjela, i to za razvoj sustava i koordinaciju procjene učinka propisa te za analizu i provedbu Hitroreza.

Ured je trebao preuzeti kompletni, lani uvelike reklamiran, projekt Hitroreza jer danom stupanja Uredbe na snagu od Posebne jedinice za Hitrorez, koja je u okviru Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, preuzima opremu, prava, obaveze, pismohranu, sredstva za rad, uključujući i novac.

Ta je Uredba, koju je potpisao predsjednik Vlade Ivo Sanader, trebala stupiti na snagu 1. srpnja 2007.

Međutim da bi se Ured mogao uspostaviti nužan je predstojnik Ureda. Vlada je javni natječaj za predstojnika tog Ureda raspisala tek 8. svibnja ove godine, a objavljen je u Narodnim novinama i Vjesniku 14. svibnja 2008. godine.

Dakle, podsjeća Novi list, prošao je točno 321 dan od Uredbe o uspostavi Ureda do objavljivanja natječaja za njegova predstojnika.

Nakon toga Vladi je trebalo još nešto više od dva mjeseca, do 17. srpnja ove godine, da donese odluku o obustavi tog javnog natječaja.

Samo tjedan dana nakon obustave natječaja Vlada se pohvalila odmrzavanjem sredstava iz pretpristupnih fondova EU, a ti su fondovi bili zamrznuti od kraja 2007. godine zbog niza administrativnih propusta i lošeg upravljanja sredstvima iz tih fondova.

Od usvajanja Uredbe o osnivanju Ureda prošlo je više od 14 mjeseci, a Ured još ne postoji niti ima predstojnika, što znači da su Hrvatskoj već odobrena sredstva za projekt nedostupna.

Neosnivanje Ureda, odnosno paradoksalna činjenica da je on osnovan, ali ne postoji, ima znatno dalekosežnije posljedice od samog, vrlo vjerojatnog gubitka 1,775 milijuna eura europske pomoći.

Cijeli je projekt snažno vezan uz Antikorupcijsku strategiju i jedan od njegovih glavnih ciljeva je "povećanje transparentnosti rada javne uprave i osnaživanje borbe protiv korupcije".

Konkretno, u sustavu, kako je zamišljen, niti jedan regulator (Vlada, ministarstva, sva tijela uprave koje imaju ovlasti donositi propise bilo koje razine) ne bi mogao tajiti propis i njegov sadržaj praktično do trenutka donošenja, nego bi se u znatnoj mjeri ostvarilo načelo otvorene Vlade.

Da je takav sustav uspostavljen, piše Novi list, vjerojatno nedavno ne bismo svjedočili naglim izmjenama Zakona o trgovini i hitnoj odluci Vlade koja dopušta rad trgovinama i poslije 21 sat.