Oko tri milijuna građana BiH imalo je priliku glasovati za nova tijela vlasti i načelnike u 139 općina

Rezulati općinskih izbora održanih u nedjelju u Bosni i Hercegovini pokazali su kako se većina građana te zemlje ponovo svrstala uz tri velike političke stranke koje zastupaju prije svega interese Hrvata, Bošnjaka i Srba.

Oko tri milijuna građana BiH imalo je priliku glasovati za nova tijela vlasti i načelnike u 139 općina. Glasovalo je njih 55 posto, a Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) u ponedjeljak je objavilo preliminarne i neslužbene rezultate, bez onih iz 25 općina, prema kojima je Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika osvojila načelnička mjesta u 32 općine, Stranka demokratske akcije (SDA) u 28, a Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) u 15, koliko je osvojila i Srpska demokratska stranka (SDS). Socijaldemokratska partija (SDP) osvojila je devet načelničkih mjesta, Stranka za BiH (SBiH) četiri, a Demokratska narodna zajednica (DNZ) tri.

Prema rezultatima koje su u noći između nedjelje i ponedjeljka objavili stranački izborni stožeri, HDZ BiH dobila je uvjerljivo najveći broj načelničkih mjesta u općinama s hrvatskom većinom te bi u konačnici trebala imati načelnike u 16 općina s hrvatskom većinom, a vjerojatno je i kako će zadržati poziciju gradonačelnika Mostara, koji će se birati iz sastava budućeg Gradskog vijeća.

"Mi smo ostvarili 95 posto naših ambicija", izjavio je predsjednik HDZ BiH Dragan Čovič, iskazujući zadovoljstvo izbornim rezultatima.

U HDZ 1990. pak računaju tek na pet načelničkih mjesta, a ta je stranka izgubila čelne pozicije koje je do sada držala, poput one u Čapljini.

Dopredsjednik HDZ 1990. Martin Raguž priznao je poraz na ovim izborima.

"Projekcije koje smo imali nisu se do kraja ostvarile", kazao je Raguž, ustvrdivši kako je ipak važno to što je HDZ 1990. dobio pet načelničkih mjesta, a time i "zadržao poziciju druge hrvatske stranke u BiH".

Iako nije dobila ni jedno načelničko mjesto, Narodna stranka "Radom za boljitak" braće Ivanković-Lijanović imat će navodno više vijećnika u općinskim vijećima nego do sada.

Predsjednik SDA Sulejman Tihić proglasio je u Sarajevu apsolutnu pobjedu svoje stranke na proteklim izborima i prije nego što je SIP objavio prve neslužbene rezultate, potkrijepivši to činjenicom da je 38 načelničkih mjesta za četiri više nego što ih je SDA do sada držala.

Stranka za BiH (SBiH) koja se sa SDA natječe uglavnom za bošnjačke glasove očevidno je izgubila značajan dio potpore biračkog tijela, dobivši tek do pet načelničkih mandata i to u razmjerno malim i nevažnim općinama.

Predsjednik SBiH Haris Silajdžić izbjegao je, međutim, priznati poraz, ustvrdivši kako je broj mandata u općinskim vjećima koje su osvojili kandidati njegove stranke veći nego je to bio slučaj prije.

Socijaldemokratska partija (SDP) ostala je na približno istim pozicijama na kojima je bila i dosad, uključujući načelnička mjesta u Bihaću, Tuzli te važnim sarajevskim općinama Centar i Novi Grad, koje SDA već tri puta bezuspješno pokušava preuzeti.

Najviše trijumfalizma u izbornoj noći pokazao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. On je ustvrdio kako će njegova stranka kontrolirati najmanje 37 općina u Republici Srpskoj, uključujući Banju Luku, te još tri u Federaciji BiH.

Taj je rezultat ipak manji od ambiciozno najavljivane SNSD-ove pobjede u više od 50 općina, spominjane i neposredno nakon zatvaranja birališta.

Srpska demokratska stranka (SDS), izravni konkurent SNSD-a i razmjerni pobjednik lokalnih izbora prije četiri godine, osvojila je načelnička mjesta u tek dvadesetak općina, pretežito u istočnom dijelu RS, no pritom je zadržala kontrolu nad Dobojem i Bijeljinom, gradovima koje je Dodik označio iznimno važnim tijekom predizborne kampanje.

Naša stranka (NS), koju je prije šest mjeseci utemeljio oskarovac Danis Tanović, uspjela je zabilježiti simbolični uspjeh, dobivši jedno načelničko mjesto i to u Bosanskom Petrovcu.

Analitičari u BiH u prvim su komentarima ukazali na to kako će ovogodišnji općinski izbori biti važni prije svega zbog svojevrsnog "preslagivanja" odnosa snaga u vladajućoj koaliciji šest stranaka, što će biti od znatnog utjecaja na proces očekivanih političkih i ustavnih reformi.