Švedska je izričito naklonjena brzom ulasku Hrvatske u Uniju te proširenju. To uopće i ne krije pa će to biti i jak poticaj da se stvari pokrenu s mrtve točke. Pogotovo što se i do tada očekuju neki pomaci

Kad početkom srpnja Švedska preuzme šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom, bit će to bez sumnje jedno od najzahtjevnijih i najtežih dosad.

No, ako dobro obavi posao, mogla bi na kraju biti i jedna od najuspješnijih zemalja koje su vodile ujedinjenu Europu. Postoje dobri izgledi da će Irci prihvatiti Lisabonski ugovor, što bi bio kraj jednog velikog posla, a moguće je da se to dogodi baš za vrijeme švedskog predsjedanja, piše Vjesnik

Također je moguće da će Šveđani voditi Uniju dok još neće biti formirana nova Europska komisija koja završava mandat u listopadu, što svakako otežava posao. Vrlo je teško vuči konkretne poteze bez podrške Komisije pa se zato očekuje da će izbor nove biti obavljen što prije, kako bi Europa u ovo zahtjevno vrijeme mogla funkcionirati operativno.

Postoji ideja da se novi predsjednik imenuje odmah poslije europskih izbora kako bi koordinirao rad stare Komisije i obavio izbor nove. Ako će predsjednik zaista biti ponovo Jose Manuel Barroso, posao će biti i mnogo lakši jer poznaje sve mehanizme i neće mu trebati vremena za uhodavanje.

Ipak, ima i drukčijih stavova, pa Nicolas Sarkozy kaže da treba pričekati irski referendum i odluku o Lisabonskom ugovoru jer ako stupi na snagu, drukčije će izgledati i novi saziv Europske komisije.
Švedska ministrica za europska pitanja Cecilia Malmstroem i sama je nedavno govorila o teškoćama s kojima će se Šveđani suočiti baš u vrijeme kad treba naći brze i efikasne odgovore na galopirajuću ekonomsku krizu kojoj se ipak ne nazire tako brzi kraj kao što se u prvo vrijeme činilo.

Za Hrvatsku je švedsko predsjedanje također vrlo važno. Švedska je izričito naklonjena brzom ulasku Hrvatske u Uniju te proširenju. To uopće i ne krije pa će to biti i jak poticaj da se stvari pokrenu s mrtve točke. Pogotovo što se i do tada očekuju neki pomaci.

Prvo, povjerenik za proširenje Olli Rehn morat će se jasno izjasniti što je s njegovom inicijativom nakon slovenskih amandmana. Hrvatska je kazala da ne dolazi u obzir sve vratiti na početak, a Slovenija opet uporno i tvrdoglavo gura svoje.

Drugo, ako ne dođe do pomaka, ovakva pat situacija se ne može, kad je riječ o Uniji, trpjeti do besvijesti. Uskoro će o svemu, ako Slovenci ne popuste, raspravljati prvo ministri vanjskih poslova, a zatim i premijeri i predsjednici zemalja članica Unije na predstojećem summitu koji u Bruxellesu u lipnju organiziraju Česi.

Treće, kad Šveđani preuzmu predsjedanje, u Europi će se dogoditi još neke važne stvari, prije svega izbori u Njemačkoj, pa će i mnoge europske države više biti okrenute europskim temama nakon što se situacija u vlastitoj kući iskristalizira.

Sve to ide na ruku Šveđanima da poduzmu konkretne poteze da se ubrzaju hrvatski pregovori.

Šveđani imaju više argumenata u rukama, prije svega onaj da bi odugovlačenje sa sadašnjom slovenskom blokadom moglo biti trajno, jer uvijek i ponovo Slovenija poseže za ucjenama. Pomalo su nervozni i europski lideri koji u pravilu ne podržavaju ponašanje Slovenije, ali joj gledaju kroz prste jer je članica Unije i jer je, naoko, nitko na ništa ne može prisiliti. Pogotovo zato što Ljubljana stalno ponavlja da je riječ o »vitalnim nacionalnim interesima«.

Činjenica je i to da je Unija sada puna problema koje treba hitno riješiti i da su izbori pred vratima pa se svakako smanjuje fokusiranje na hrvatski problem. No, do švedskog predsjedanja ipak će se mnogo toga znati pa Šveđanima ostaju otvorene ruke da krenu u diplomatsku ofenzivu koja bi trebala razjasniti hoće li blokada hrvatskih pregovora trajati zauvijek ili će se naći rješenje, bez obzira na to što jedna strana neće biti posve zadovoljna.

Najčudnije od svega je to da se pravnog rješenja boji jedna europska država, koja je po mnogočemu bila primjer uspješne zemlje među novopridošlima. No, eto, svega ima u Europi pa je sada i bauk pravosuđa promoviran na velika vrata.

Šveđani se pripremaju i za mnoge važne teme, poput klime i klimatskih promjena, kako bi se prije svega usuglasio europski stav pred konferenciju koju će organizirati UN u prosincu u Kopenhagenu.

»Najvažniji cilj je učiniti što možemo da bismo osigurali da Europa govori jednoglasno u Kopenhagenu i da postignemo, ako je moguće, novi globalni sporazum koji će zamijeniti Protokol iz Kyota koji istječe za dvije godine«, rekla je Malmstroem uoči predsjedanja. »Ako se Europa bude držala zajedno, tada postoje izgledi da postignemo dogovor. Ako se ne bude držala zajedno, nema nikakvih izgleda«, tvrdi švedska ministrica.

Jedan od švedskih prioriteta je i potaknuti raspravu o Baltiku, prije svega vezano uz okoliš.