Riječ je o zakonu o upravnim sporovima, sudovima, Državnom sudbenom vijeću te Državnom odvjetništvu i USKOK-u

Vlada je na sjednici donijela paket od pet zakona kojima se provodi reforma pravosuđa te ujedno hrvatsko zakonodavstvo u tom području usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije. Riječ je o zakonu o upravnim sporovima, sudovima, Državnom sudbenom vijeću te Državnom odvjetništvu i USKOK-u, javlja HRT .

Predloženim Zakonom o upravnim sporovima, prema riječima ministra pravosuđa Ivana Šimonovića, dovršava se reforma cjelokupnog hrvatskog postupkovnog zakonodavstva, a na snagu bi trebao stupiti početkom 2012. godine. Uz ostalo, tim se zakonskim prijedlogom šire nadležnosti upravnih sudova, a uvodi se i nova organizacija tog sustava - predviđeno je osnivanje regionalnih upravnih sudova u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, kao prvostupanjskih sudova, dok će Visoki upravni sud rješavati složenije predmete.

Izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, koji bi na snagu trebao stupiti 2014. godine, predviđeno je osnivanje Državne škole za pravosudne službenike, koju će morati završiti svaki novoimenovani sudac, a uređuju se i pravila napredovanja sudaca internim natječajem. Zakonom se uvodi i obveza da kandidat za predsjednika suda predlaže program rada, a rad svih sudaca ocjenjivat će sudačka vijeća. Uz obvezu pohađanja Državne škole za pravosudne službenike za djelatnike USKOK-a i Državnog odvjetništva predviđena je i dodatna obveza sigurnosne provjere kandidata te obveza da prijave svoju imovinu.

Glavne novosti odnose se na ovlasti i dužnosti državnog odvjetnika u kaznenom postupku, a mijenjane su i odredbe o tajnosti podataka. Kao glavni razlog izmjena zakona o USKOK-u i Državnom odvjetništvu istaknuta je situacija nakon izmjena Zakona o kaznenom postupku, kojim se ukida sudska, a uvodi državnoodvjetnička istraga. Državni odvjetnik, ili djelatnik USKOK-a, tim zakonom preuzima prava i dužnosti prikupljanja dokaza za optužnicu, što je do sada radio istražni sudac.

Vlada je prihvatila i Šimonovićevo izvješće o prošlogodišnjem stanju u zatvorima, kao i akcijski plan za unaprjeđenje zatvorskog sustava od 2009. do 2014.

Po ministrovim je riječima kao glavni problem naveden prevelik broj zatvorenika, koji je 2008. za deset posto bio veći nego godinu prije. Prenapučenost je najveći problem u ustanovama zatvorenog tipa, pa Ministarstvo do 2014. planira otvoriti 420 novih zatvorskih mjesta u Glini, 1230 u Šibeniku te 376 u Zagrebu.