Općina s najmanje stanovnika u Hrvatskoj su Civljane u Šibensko-kninskoj županiji

Hrvatska je 1991. imala 102 općine i 70 gradova. Danas je to nabujalo do brojke od 430 općina i 126 gradova. Jutarnji list piše da potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič traži hitno smanjenje broja općina, pa čak i županija

Nemaju vrtić, nemaju školu, nemaju ni općinsku zgradu, ali imaju općinu. Načelnika, njegove zamjenike, tajnice i računovođe - ukupno šest zaposlenih - plaćaju oko 500.000 kuna godišnje. U općinskom proračunu pak uspiju godišnje skupiti tek polovicu tog iznosa.

To je općina Ervenik, osnovana nakon Oluje u Šibensko-kninskoj županiji. Ima 988 stanovnika i samo 14 zaposlenih. Njihovo općinsko vodstvo čak ni ne boravi u Erveniku jer, kažu, nemaju telefon ni adekvatnu zgradu. Već 15 godina načelnik i suradnici stoluju u 50 kilometara udaljenom Kninu! Da bi mogli funkcionirati, država im godišnje dotira oko tri milijuna kuna.

Analiza učinkovitosti

Općina koje ne mogu same sebe uzdržavati, a kamoli provoditi projekte, u Hrvatskoj je mnogo, no čini se da je napokon postignut politički dogovor da se tome stane na kraj. 

Vlada će, otkriva potpredsjednica Đurđa Adlešič, na jesen ustrojiti radnu skupinu koja će izraditi analizu održivosti i učinkovitosti svih 430 općina, 126 gradova i 21 županije te krenuti u regionalni preustroj. Prema prvim procjenama, trebala bi se ukinuti trećina općina ili njih oko 150, a tek treba vidjeti modus po kojem bi se ukidali gradovi i županije.

'HSLS već dugo ukazuje na nužnost ukidanja malih, nepotrebnih općina, čiji izvorni proračun ne pokriva ni plaće zaposlenih. Na posljednjem međukoalicijskom sastanku napokon smo dobili punu podršku svih partnera te ćemo na jesen krenuti s tim poslom', kaže Adlešič.

Općine bez svrhe

Okvirno su dogovorili i osnovne kriterije prema kojima će se odlučivati koja lokalna jedinica ima, a koja nema smisla. 'Dogovoreno je da općine i gradovi u kojima plaće zaposlenih u lokalnoj samoupravi prelaze 40 posto njihova izvornog proračuna naprosto ne ispunjavaju svoju svrhu', kaže Adlešič.

Prema dostupnim podacima, plaće načelnika koji ne volontiraju variraju od 6000 do 12.000 kuna u neto iznosu.

U upravnim tijelima gradova, općina i županija radi gotovo 14.000 ljudi, a gotovo 3400 ih radi u općinama. Ukine li se sada trećina njih, bez posla bi moglo ostati više od 1000 ljudi. Tu je i 5400 općinskih vijećnika, koji mahom primaju naknade, te 850 načelnika i zamjenika.