Država će pokriti dio troškova za kampanju, ali samo onim kandidatima koji uspiju dobiti najmanje 10 posto glasova. O visini naknade Vlada će donijeti posebnu odluku, najkasnije do 27. studenog, odnosno mjesec dana prije izbora

Prvi krug predsjedničkih izbora održat će se 27. prosinca, odlučila je Vlada u petak. U slučaju da nitko od kandidata u prvom krugu ne dobije većinu glasova, drugi krug izbora bit će 10. siječnja. U drugi krug ulaze dva kandidata s najvećim brojem glasova, piše Jutarnji list.

Rokovi za predsjedničke izbore počinju teći u srijedu, 4. studenoga, kada će, prema najavama iz Vlade, odluka o raspisivanju izbora biti objavljena u Narodnim novinama. Nakon toga, u roku od 12 dana svi oni koji se žele natjecati na izborima moraju prikupiti 10.000 potpisa za kandidaturu, bez obzira na to tko ih predlaže. Kandidate mogu predlagati političke stranke, a i sami građani. Svaki građanin može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata.

Izborna šutnja na Božić

Nakon toga, kandidature se moraju predati Državnom izbornom povjerenstvu do 16. studenog, zajedno s ovjerenom izjavom osobe da prihvaća kandidaturu. Potom DIP mora 18. studenog objaviti pravovaljane kandidature. Od tog datuma počinje službena izborna trka koja će trajati punih 38 dana. Kampanja završava točno na Božić, kada počinje izborna šutnja. Pravo kandidiranja imaju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina. Na izborima mogu glasati i građani s prebivalištem u inozemstvu. Predsjednik države se bira na rok od pet godina.

Od poznatijih imena, zasad su svoje kandidature najavili Andrija Hebrang (HDZ), Ivo Josipović (SDP), Vesna Pusić (HNS), Nadan Vidošević (nezavisni), Damir Kajin (IDS), Vesna Škare-Ožbolt (DC) te nezavisni Miroslav Tuđman i Boris Mikšić. U javnosti su sve glasnije spekulacije da bi u predizbornu trku mogli krenuti i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić (SDP) te donedavni ministar obrazovanja Dragan Primorac koji je Vladu napustio kad i bivši premijer Ivo Sanader.

Mikšić troši najviše?

Kampanja, koja će trajati dulje od mjesec dana, zasigurno će biti prilično skupa. Sadašnji aspiranti na Pantovčak najavljuju da će potrošiti između četiri i šest milijuna kuna, što znači da će svaki dan kampanje potrošiti oko 100 tisuća kuna. Rekorder je Boris Mikšić koji predviđa da će u izbornoj utrci potrošiti oko 10 milijuna kuna. Novi predsjednik ili predsjednica na novu će dužnost stupiti na zadnji dan mandata Stjepana Mesića, odnosno 18. veljače 2010. godine. Ako dobiju 10 posto glasova, dobit će natrag i dio troškova.

Država će pokriti dio troškova za kampanju, ali samo onim kandidatima koji uspiju dobiti najmanje 10 posto glasova. O visini naknade Vlada će donijeti posebnu odluku, najkasnije do 27. studenog, odnosno mjesec dana prije izbora.

Na prošlim izborima to su bili samo Stipe Mesić, Jadranka Kosor i Boris Mikšić. Tada je Mikšić dobio 500 tisuća kuna proračunskog novca, a Mesić i Kosor po milijun jer su ušli u drugi krug.

Tijekom kampanje svi kandidati imaju pravo na jednaku izbornu promidžbu. Zabranjeno im je primati donacije iz anonimnih izvora.