Ministar vjeruje da će se sve zemlje članice Unije, koje su do sada bile sumnjičave oko stvarne volje Hrvatske da se obračuna sa korupcijom, nakon posljednjih akcija Uskoka i Državnog odvjetništva uvjeriti da je želja za trajnim iskorjenjivanjem korupcije ozbiljna i iskrena

Ministar pravosuđa Ivan Šimonović izjavio je danas, gostujući u emisiji Hrvatskog radija "U mreži prvog", kako je razdoblje visoke tolerancije na korupciju i nedostatka političke volje da se nadležne institucije s njom obračunaju definitivno prošlo.

On je podsjetio kako su nadležna pravosudna tijela samo u posljednjih godinu dana pokrenula cijeli niz istraga i razotkrila više korupcijskih afera, te da više nema nedodirljivih koji će izbjeći odgovornost za svoju umiješanost u nezakonite postupke.

Više nema nedodirljivih, ni premijera, ni predsjednika države

"Nitko više ne može biti iznad prava, ni bivši, ni sadašnji, pa ni budući premijer, ni predsjednik države, ni svi ostali", upozorio je Šimonović, priznavši pak kako je prijašnjih godina "bilo onih koje nitko nije fizički dirao".

Taj je period trajao vrlo dugo, no to je prošlo i više nema nedodirljivih, rekao je ministar odgovarajući na pitanje novinara o eventualnoj povezanosti bivšeg premijera Ive Sanadera sa nekima od do sada otkrivenih korupcijskih afera, a podsjetio je i da je upravo borba protiv korupcije postavljena kao prioritet u mandatu premijerke Jadranke Kosor i novoizabranog predsjednika Ive Josipovića.

On je podsjetio kako je vrlo važno da se što prije razotkriju sve pojedinosti oko otvorenih afera, posebno pritom spomenuvši Podravku, jer je Europska unija, upozorio je, Hrvatskoj postavila vrlo visoke kriterije u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, čak mnogo više nego u nekim članicama Unije.

Uskoro otvaranje blokirang poglavlja 23

Ministar vjeruje da će se sve zemlje članice Unije, koje su do sada bile sumnjičave oko stvarne volje Hrvatske da se obračuna sa korupcijom, nakon posljednjih akcija Uskoka i Državnog odvjetništva uvjeriti da je želja za trajnim iskorjenjivanjem korupcije ozbiljna i iskrena, a ne tek deklarativna, te da će utjecati na to da se još uvijek blokirano 23. pregovaračko poglavlje, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava, konačno otvori.

"Nadam se da će to poglavlje biti otvoreno do kraja ove godine" rekao je Šimonović.

Komentirajući potom rasprave u javnosti oko toga treba li Hrvatska povući tužbu protiv Srbije za genocid, Šimonović je rekao kako ta tužba nije bila sama sebi svrhom, već je njezin cilj bio prisiliti Srbiju da se odredi u odnosu na zločine počinjene na tlu Hrvatske, kao i o problemu kažnjavanju krivaca za te zločine, ali i povrata otetog kulturnog blaga, istine o nestalima i odštete za žrtve.

Od 1999. godine, kada je tužba predana Međunarodnom sudu pravde u Haagu, pa do danas napravljen je stanoviti napredak, dio spornih pitanja je riješen, no ostaje pitanje je li to što se do sada ostvarilo dovoljno da Hrvatska povuče tužbu.

Tužba: Od Srbije očekujemo daljnje korake

"Ja mislim da još ima mjesta za napredak i da se treba još dosta toga učiniti, odnosno da bi bilo dobro da Srbija napravi daljnje korake, pa bi se tek onda moglo govoriti o izvansudskom rješenju" zaključio je ministar Šimonović.