Najbolje će proći povlašteni s astronomskim zaradama (iznad 30.000 kuna) jer će im se na njih, umjesto dosadašnjih 45 posto, naplaćivati porez po stopi od 40 posto. Njihove uštede mjere se u tisućama kuna

Mini porezna reforma kojom se ukidaju porezne olakšice i mijenjaju porezne stope za oporezivanje dohotka najviše će pogoditi srednji sloj hrvatskih građana, a oni najbogatiji imat će najviše koristi. Smanjenjem porezne stope na dohodak povećat će im se plaće, a glavni izvori bogatstva - nekretnine i kapital, i dalje će im ostati pošteđeni od oporezivanja

Umjesto sadašnje četiri stope poreza na dohodak (15, 25, 35 i 45 posto) uvode se tri (12, 25 i 40 posto) s ciljem da se oporezivanje pojednostavi. Prve analize pokazuju da se ovom promjenom proračunski prihodi od poreza na dohodak neće bitno promijeniti, pod uvjetom da ne dođe do značajnije promjene u poreznim razredima. Također, neće doći ni do smanjenja poreznog opterećenja za poslodavce. Jedini je efekt koji se može očekivati je preraspodjela poreznog opterećenja kojom će profitirati najsiromašniji i najbogatiji, a cijenu će platiti srednji sloj.

Naime, prva porezna stopa od 15 posto koja se dosad obračunavala na bruto plaće do 3.600 kuna mjesečno (43.200 kuna godišnje), smanjit će se na 12 posto i time se onima s najnižim primanjima blago povećati plaće. Primjerice, Zagrepčaninu bez djece, koji zarađuje 3.500 kuna, neto plaća će se povećati za pedesetak kuna.

Druga porezna stopa, od 25 posto, koja se obračunava na bruto plaće od 3.600 do 9.000 kuna ostaje ista, što znači da će plaće najširih slojeva stanovništva koji zarađuju u okviru prosjeka ostati nepromijenjene.

Sve bruto plaće iznad 9.000 kuna mjesečno ubuduće će se oporezivati po jedinstvenoj stopi od 40 posto. Do sada su se viši dohoci oporezivali dvjema stopama - na bruto plaće od 9.000 do 25.200 kuna primjenjivala se stopa od 35 posto, a na plaće iznad 25.200 kuna stopa od 45 posto.

U ovoj preraspodjeli najgore će proći tzv. srednji sloj (stručnjaci, kvalificirani radnici, srednji menadžeri) kojima se porezno opterećenje povećava za pet posto. Tako će stručnjak koji zarađuje bruto 10.000 kuna izgubiti pedesetak kuna, a onaj čija je bruto plaća 15.000 kuna ostat će bez 300 kuna. Građani koji spadaju u srednji sloj bit će najviše pogođeni i ukidanjem poreznih olakšica za stanovanje i stambene usluge, jer su ih upravo oni i najviše koristili.

Najbolje će proći povlašteni s astronomskim zaradama (iznad 30.000 kuna) jer će im se na njih, umjesto dosadašnjih 45 posto, naplaćivati porez po stopi od 40 posto. Njihove uštede mjere se u tisućama kuna. Porezna reforma nije okrznula ni ostale izvore njihova bogatstva, poput nekretnina i dionica.

Sve u svemu, može se zaključiti da su ovom mini poreznom reformom učinjene kozmetičke promjene, ali se ništa suštinski nije izmijenilo. Hrvatska i dalje ostaje jedinstvena zemlja u kojoj netko može imati deset stanova s podstanarima, a da ne plati ni kune poreza, a stručnjak koji se isključivo svojim radom izborio za nešto višu plaću oporeziva se po istoj poreznoj stopi kao i Zdravko Mamić.