Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke (HNB), objasnio je jučer za magazin Banku kako bi zbog oporezivanja, kao dodatnog troška za banke, kamatne stope porasle ili bi bilo zaustavljeno njihovo snižavanje

Ideja o mogućem uvođenju poreza na banke, čini se, potekla je iz jednog od Vladinih "laboratorija", no već u prvim je reakcijama dočekana na nož, javlja Business.hr

Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke (HNB), objasnio je jučer za magazin Banku kako bi zbog oporezivanja, kao dodatnog troška za banke, kamatne stope porasle ili bi bilo zaustavljeno njihovo snižavanje, na koje je HNB pokušavao utjecati dosadašnjim smanjivanjem pričuva.

"Banke bi zbog poreza mogle izvlačiti kapital u zemlje u kojima će na njemu ostvariti veću zaradu. Tad je moguć pritisak na tečaj kune, a HNB bi morao angažirati devizne rezerve za obranu tečaja", dodao je Rohatinski, jasno dajući do znanja da takav prijedlog Vlade HNB ne bi podržao.

'To je protuustavno'

Borislav Škegro, ekonomski savjetnik premijerke Jadranke Kosor, ide dva koraka dalje. On tvrdi kako je takav prijedlog, ako postoji, protuustavan - jer zahvaća samo jedan sektor - i protivan načelima Programa gospodarskog oporavka. Kako kaže Škegro, Program ide za smanjivanjem poreza, a ovo bi bilo uvođenje novog poreza. Usto, uvjeren je, banke bi na to odgovorile prelijevanjem troška na svoje korisnike budući da one na tržištu posluju kao posrednik.

Slično razmišlja i Zdeslav Šantić iz Splitske banke

"S obzirom na već ionako nižu profitabilnost banaka u Hrvatskoj nego na većini matičnih i usporedivih tržišta (npr. niži ROE pokazatelj), može se očekivati kako bi se veći dio tereta ipak morao prebaciti na klijente. U navedenom slučaju moguće bi bilo očekivati povećanje aktivnih kamatnih stopa te smanjenje kreditne aktivnosti domaćih poslovnih banaka, što bi u trenutačnim okolnostima samo odgodilo izlazak gospodarstva iz krize."

Šantić navodi i kako se ne smije zaboraviti da je bankarski sektor u Hrvatskoj izrazito stabilan i otporan na šokove, stoga država nije morala osiguravati dodatni kapital i/ili likvidnost za banke kao što je bio slučaj u brojnim zemljama EU, a i šire. Stoga, zaključuje on, uspoređivanje s Velikom Britanijom trenutačno nema smisla.
Visoke kamate

No postoje i suprotna mišljenja. Marina Klačmer Čalopa, voditeljica Ekonomike poduzetništva na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike, smatra da bi oporezivanje dobiti banaka trebalo provesti i u Hrvatskoj, između ostalog, zato što Hrvatska ima jedne od najviših kamatnih stopa

"Pogledajte samo prihode banaka u jeku krize. Gotovo sve posluju s velikim profitima. Još je jedan važan razlog, a to je da i bankarski sektor mora podnijeti teret financijske krize. Naime, iako su bili direktno povezani s krizom, na kraju su je najmanje osjetili. Naravno, bankari to nikada neće priznati", rekla je Klačmer Čalopa.