Druga varijanta predviđa uvođenje novih poreza, od kojih je najizgledniji porez na banke, kojim bi se popunile praznine u proračunskim prihodima

Predstojećim rebalansom trebala bi se pokrpati neplanirana rupa u proračunu koja bi do kraja godine mogla narasti na pet milijardi kuna. Dok u SDP-u predlažu da se navedeni iznos uštedi 10-postotnim rezanjem rashoda, bez zadiranja u plaće i mirovine, ministar financija Ivan Šuker tvrdi da je to nemoguće.

Rebalans proračuna naći će se na izvanrednoj sjednici Sabora koja bi se trebala održati krajem kolovoza. Dosad je iz službenih izvora pristiglo vrlo malo pouzdanih informacija o smjeru proračunskih rezova. Ministar Ivan Šuker dao je do znanja da ovoga puta neće biti novih poreza, ali nije se izjasnio o tome na kojim će se proračunskim stavkama najviše štedjeti.

U iščekivanju da ministar financija otvori karte, prijedlog rebalansa stigao je od glavne oporbene stranke. SDP vidi rješenje u 10-postotnom smanjenju proračunskih rashoda bez zadiranja u plaće, mirovine i socijalne transfere.

Ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić tvrdi da bi se 10-postotnom uštedom na određenim stavkama - npr. materijalni rashodi, subvencije, izdaci za zdravstvo (bez plaća), diskrecijski izdaci, kao što su transferi jedinicama lokalne samouprave te nevladinim organizacijama i poduzećima, i slično - moglo uštedjeti potrebnih pet milijardi kuna.

U srednjem roku SDP se zalaže za reorganizaciju javne uprave i smanjenje zaposlenih za oko pet posto. Također, predlaže definiranje gornje granice potpora za neefikasne sektore i trgovačka društva te uvođenje efikasnijeg sustava poticaja poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Ministar Šuker promptno je reagirao na SDP-ov prijedlog rebalansa, ustvrdivši da su 10-postotne uštede o kojima govori SDP 'nemoguće barem još neko vrijeme'.

Pojasnio je da se materijalni troškovi ne mogu smanjiti za 10 posto jer se u tim troškovima kriju mnoge ugovorene obaveze, poput hrvatskog udjela u pretpristupnim fondovima, izdvajanja MORH-a za program pristupanja NATO-u, troškova MUP-a za nove uniforme i opremu itd. Napomenuo je da se ni rashodi u zdravstvu ne mogu smanjiti za 10 posto jer bi se time izravno zadiralo u standard zdravstvene usluge.

Sudeći prema ministrovoj reakciji na SDP-ov prijedlog, očigledno je da se bez zadiranja u plaće i socijalna prava teško mogu postići potrebne uštede.

Zasad su u opticaju dva rješenja kojima bi se postigle značajnije uštede u proračunu. Prvo uključuje radikalno rezanje plaća u javnim službama, čime bi se proračunski minus sveo u prihvatljive okvire. Međutim, ovakav potez neizbježno dovodi do novih sukoba sa sindikatima i potencijalnih socijalnih nemira, što vladajućoj stranci nikako ne odgovara u predizbornoj godini.

Druga varijanta predviđa uvođenje novih poreza, od kojih je najizgledniji porez na banke, kojim bi se popunile praznine u proračunskim prihodima. Ovo rješenje puno bi lakše prošlo u javnosti, ali ono nosi negativne ekonomske posljedice u vidu rasta kamatnih stopa i slabije dostupnosti kredita.

Čini se da je ipak najizglednija treća opcija: polovičan rebalans koji uključuje maksimalne uštede na proračunskim rashodima bez zadiranja u plaće i socijalne transfere. Time bi se svjesno prihvatilo stanovito povećanje proračunskog deficita, a radikalniji rez odgodio bi se za neka druga vremena.