Stope gospodarskog rasta od 4 posto i veće, kakve su u Hrvatskoj bile prije recesije, ne treba očekivati tako skoro, ističe Europska komisija

Gospodarski oporavak Hrvatske započeo je sredinom ove godine, kada je zaustavljena recesija, tvrde analitičari Europske komisije. Podsjećamo, nedavna objava da je BDP u trećem kvartalu 2010. godine skočio za 0,2 posto označio je da je Hrvatska teoretski izašla iz recesije, usprkos mizernom rastu.

No, realno stanje hrvatskog gospodarstva pokazat će tek projekcije rasti u zadnjem kvartalu ove godine i prvom kvartalu 2011. godine - ukoliko BDP u dva uzastopna kvartala opet zabilježi pad, to će značiti novo recesijsko razdoblje. A to je mogućnost s kojom treba ozbiljno računati, upozorili su danas analitičari PBZ-a. Iz Europske komisije, međutim, stižu nešto povoljnije prognoze.

U njihovom se zadnjem izvješću posebno ističe kako je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj počela bilježiti uzlazni trend. Industrija bi, zapravo, trebala biti ključan faktor izlaska iz krize jer domaće gospodarstvo teško može ojačati bez drastičnog povećanja izvoza. U Hrvatskoj se to, nažalost, nije slučaj što je ujedno i glavni razlog zbog čega se većina ostalih europskih zemalja iz recesije izvlači znatno brže nego Hrvatska.

U svojoj prognozi za Hrvatsku EK najavljuje spori rast kakav uglavnom predviđaju i nezavisni ekonomisti. Ove će godine BDP pasti za oko 1,8 posto, a dogodine se očekuje blagi rast od 1,5 posto, dok bi u 2012. godine hrvatski BDP, prema prognozi EK, trebao rasti za 2,1 posto. Radi se o izrazito zabrinjavajućim brojkama, posebno kad se uzme u obzir da Slovačka, koja je po gospodarskim prilikama dosta slična Hrvatskoj, već u trećem kvartalu ove godine bilježi rast od 3,7 posto i to prvenstveno zbog ulaganja u industriju.

No, umjesto da nas iz krize izvlači industrija, glavni pokretač gospodarskih kretanja u Hrvatskoj su privatna potrošnja građana i investicije (koje su za sada itekako manjkave). Međutim, EK navodi kako bi približavanje Hrvatske Europskoj uniji i skoro učlanjivanje trebalo dovesti nove strane investicije. No, također se navodi kako Hrvatska trenutno previše ovisi o vanjskom financiranju, odnosno o zaduživanju, što se neće promijeniti bez fiskalne konsolidacije.

Stope gospodarskog rasta od 4 posto i veće, kakve su u Hrvatskoj bile prije recesije, ne treba očekivati tako skoro, ističe Europska komisija. Naime, glavni pokretač hrvatskog gospodarstva ni tada nije bila proizvodnja, već unutarnja potrošnja i kreditiranje, kakvi se u kriznim okolnostima ne mogu očekivati. Globalna je kriza upravo zbog toga hrvatskog gospodarstvo pogodilo mnogo jače nego neka druga gospodarstva koja manje ovise o kretanju novca na unutarnjem tržištu i kupovnoj moći svojih građana.

Posebno se EK osvrnula na hrvatski proračunski deficit, koji će ove godine iznositi oko 5,7 posto BDP-a, a ni u narednim godinama neće biti ništa manji. Proračun za iduću godinu tako već u samom startu podrazumijeva deficit od 15 milijardi kuna, a mnogi stručnjaci upozoravaju kako je realna brojka zapravo oko 20 milijardi jer se proračun neće puniti tako efikasno kao što Vlada očekuje.

Deficit će zbog toga (kao i zbog održavanja parlamentarnih izbora) iduće godine dodatno porasti, a tek se u 2012. godini očekuje smanjenje deficita na aktualnu razinu. Javni će dug istovremeno nastaviti vrtoglavo rasti u naredne dvije do tri godine, s obzirom da Hrvatska neće imati drugi način saniranja tekućih obaveza osim zaduživanja. Europska komisija također najavljuje da Hrvatsku u naredne dvije godine očekuje i neznatan rast inflacije, dok bi u 2011. stopa nezaposlenosti napokon mogla prestati rasti.

U skladu s predviđanjima EK su i rezultati istraživanja GfK prema kojima kupovna moć prosječnog hrvatskog građanina iznosi 4808 eura. To je gotovo tri puta manja nego kupovna moć prosječnog stanovnika EU koja godišnje iznosi 11.945 eura.

Kupovna moć stanovnika EU, pokazuje ovo istraživanje, porasla je za 2,1 posto s obzirom na 2009. godinu, kada je iznosila 11.699 eura. Prema istom ovom istraživanju, Hrvatska je po snazi kupovne moći svojih građana pala na 29. mjesto (od 42 zemlje u kojima se istraživanje provodi). Prošle godine je Hrvatska bila na 27. mjestu.

Najbogatija zemlja regije je Slovenija s kupovnom moći od 10.045 eura po stanovniku godišnje. Najsiromašnija je BiH, koja se nalazi na 37. mjestu s 2435 eura po stanovniku godišnje. Najmanju kupovnu moć u Europi ima Moldavija, a najveću Lihtenštajn.