S druge pak strane u Amnestyju su uvjereni da ako bi se istrage otvorile i to potaknute gomilom javno dostupnih dokaza

"Vjerujemo, ponavljam, kako već postoji dovoljno dokaza za pokretanje istrage, dobro znamo od tužiteljstva sa suđenja Branimiru Glavašu da je Vladimir Šeks svjedočio kako je bio u poziciji zapovijedanja u Osijeku 1991. godine, kad su počinjeni mnogi ratni zločini. To je temelj, dovoljan dokaz da se pokrene istraga protiv Šeksa", rekla je u razgovoru za današnje izdanje zagrebačkih Novosti programska direktorica Amnesty Internationala za Europu i središnju Aziju Nicola Duckworth koja je 8. prosinca prošle godine u Zagreb donijela izvještaj s ključnim imenima čija se umiješanost u ratne zločine sustavno, više od desetljeća i pol, ne istražuje. Riječ je o Tomislavu Merčepu, Vladimiru Šeksu i Davoru Domazetu Loši.

Samo dva dana nakon izvještaja Amnestyja Tomislav Merčep je završio u pritvoru, a Duckworth i mjesec dana kasnije inzistira na odgovorima hrvatskih institucija.

Kako je otkrila u razgovoru, mogući razlog je upravo zbog toga jer se Šeks nalazi na visokoj poziciji u Hrvatskoj.

"Svjesni smo da se radi o vrlo utjecajnom političaru u Hrvatskoj, koji je to dugi niz godina. Pozicija zapovjedne odgovornosti otvara mogućnost da se procesuira ljude koji su bili na vlasti, koji su znali ili su trebali znati za ratne zločine. Slična je situacija i s Domazet Lošom", tvrdi Duckworth za Novosti dodajući kako bi eventualno zbog neprocesuiranja ratnih zločina Hrvatska mogla opet upasti u probleme prilikom ulaska u Europsku uniju.

S druge pak strane u Amnestyju su uvjereni da ako bi se istrage otvorile i to potaknute gomilom javno dostupnih dokaza, bio bi to vrlo pozitivan signal da se Hrvatska riješila jednog od najtežih naslijeđa iz prošlosti odnosno da je utvrdila odgovornost ne samo nižih razina vlasti.

Na izravan upit novinara Novossti smatra li da bi bilo lakše otvoriti istragu protiv Šeksa da on nije utjecajan političar, čelnica AI-a je čvrsta u svom stavu o velikom utjecaju vrha politike.

"Kad pogledate uzorak suđenja za ratne zločine, vidite koliko je tamo više niskorangiranih zapovjednika, od onih koji i danas zauzimaju važne pozicije na vlasti. Suđenje Glavašu pokazalo je sve teškoće u privođenju pravdi onoga tko je u poziciji moći. Takvo suđenje frustrira. Jasno je da ljudi s više moći, ako tu moć zlorabe, mogu blokirati sudski postupak", tvrdi Duckworth u odgovoru za Novosti dodajući kako je pomalo razočarana da nije došlo do dogovorenog sastanka s premijerkom Jadrankom Kosor.

"Premijerka je smatrala kako su naši sastanci u Državnom odvjetništvu i Ministarstvu pravosuđa bili dovoljni da zadovolje formu dijaloga. Bili smo razočarani, jer je upravo angažman premijera i predsjednika neke zemlje najjasniji znak dobre volje. Očito je da je procesuiranje ratnih zločina važnije predsjedniku Josipoviću nego premijerki Kosor", rekla na kraju Duckworth za Novosti.