Mađarska vlada desnoga centra premijera Viktora Orbana uvela je porez bankama kojim puni rupe u državnom proračunu. Porez na banke povećala je i britanska vlada, a njemačka kancelarka Angela Merkl posebnim nametom planira puniti fond koji bi trebao spriječiti eventualnu novu krizu, javlja HTV .

Uvođenje poreza na banke i financijske institucije prošloga ljeta u Mađarskoj, bio je šok za financijsku industriju te zemlje. Ali i za cijelu Europsku uniju. Orban je znao da se teret neće preliti na prezaduženo stanovništvo. Porez je uveden na aktivu, ukupnu bilancu financijskih institucija. Potezom pera, uzeo im je - tri četvrtine dobiti.

I sve je otišlo u državni proračun. Upravo su stigli podaci za prošlu godinu. Od planiranih 200 milijardi forinti (skoro 740 milijuna eura), država je ubrala više od 90 posto. Mađarske su banke, poput hrvatskih, uglavnom u stranom vlasništvu.

S početkom ove godine mađarska je vlada sličan krizni porez uvela i na preostala tri unosna sektora: telekomunikacije, energetiku i trgovinu (prvenstveno na veletrgovinu, shoping-centre). Svi su se bunili. Lani su tri male banke najavile odlazak iz Mađarske, no ni jedna nije otišla. Kamate nisu rasle. Stopa adektvatnosti njihova kapitala i dalje je trostruko bolja od hrvatskih. Tesco, Auchan, Metro, Ikea... i dalje rade. Krizni porezi su privremeni, na tri godine.

Mađari, više nego dvostruko zaduženiji od Hrvata s klauzulom u "švicarcima", nešto lakše dišu. Vlada je čuvenim zakonom od "8 točaka" regulirala odnos banka-dužnik i to u korist dužnika, klijenta.