Dok se predizborna kampanja u Hrvatskoj tek zahuktava, Hrvatska narodna stranka dosta hrabro za zagrijavanje je izabrala kulturni resor. Odvažno jer u predizbornim obećanjima stranke kulturu tek ovlaš uvrštavaju u svoje programe, a nakon (dobivenih) izbora iste programe još slabije provode u realnosti.

HNS-ova odluka da za nišu odaberu kulturu i kulturni razvoj Zagreba velikim dijelom leži u činjenici što u svojim redovima imaju sveučilišnu profesoricu Andreu Zlatar, prema istraživanju koje je emisija Pola ure kulture provela među domaćim kulturnjacima, intelektualku koju bi kulturnjaci najradije vidjeli na mjestu buduće ministrice kulture.

Prilikom predstavljanja ideje kandidiranja Zagreba za europsku prijestolnicu kulture, Andrea Zlatar jasno je iznijela glavne probleme zagrebačke (i hrvatske) kulture, a velik dio rješenja vidi u ostvarivanju kandidature koja bi pridonijela razvoju Zagreba kao kulturnog središta. No, prije bilo kakve inicijative, potrebno je srediti loše postojeće stanje.

Za primjer Zlatar je uzela prošlotjedno gostovanje književnika Amosa Oza u Zagrebu, kojeg je u Kino Europu došlo vidjeti slušati preko šesto ljudi. Zlatar je zaključila da postoji knjiška publika koja traži književna događanja internacionalnog značenja, no isto tako, istaknula je, potencijal književnih događanja nije uopće iskorišten, u skladu s predrasudom da knjige i književnost nikog ne zanimaju.

Navodeći dalje probleme, istaknula je ključne - filmsku industriju koja je 'pala ispod svih mogućih postotaka u koprodukcijama', izdavaštvo koje je u kolapsu, zatvaranje knjižara (samo u Ilici zatvorene su dvije knjižare unazad par tjedana), neiskorištavanje industrijske infrastrukture pa tako 'već dvadeset godina bez razloga zaobilazimo Badel i Paromlinsku'.

Zlatar vidi rješenje u Greenfield investicijama odnosno prenamjeni ranoindustrijske infrastrukture. Nužnim je istaknula i promjenu modela financiranja kulture, davši time snažnu potporu vaninstitucionalnom stvaralaštvu: 'Najviše se daje u institucije koje ne daju najviše estetske rezultate', istaknula je i dodala da najuspjeliji projekti u kulturi dolaze iz vaninstitucionalnih krugova.

Potpredsjednica HNS-a Vesna Pusić izlaganju o kulturi dala je stranački okvir. Podsjetila je na dvadesetak narodnjaka koji su od 19. stoljeća aktivno sudjelovali u razvoju kulture u Hrvatskoj, među ostalima na Ivana Mažuranića, biskupa Strossmayera, Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Narodnjaci danas nude razvoj kreativnog grada naspram ogoljenom gradu, a rješenje vidi u fondovima za kulturu članica Europske unije.

Korak prema ostvarivanju sredstava iz fondova svakako vbi bila i kandidatura Zagreba za Europsku prijestolnicu kulture, a ona je izvediva isključivo na državnom nivou suradnjom ministarstava kulture i vanjskih poslova. Konkretni prijedlog HNS-a je da se Zagreb i formalno kandidira za Europski grad kulture, a moguće su dvije opcije - da se pridruži već riješenim kandidaturama nekih drugih europskih gradova - 2015. uz Belgiju i Češku ili 2016. sa Španjolskom i Poljskom.

'Nije riječ o nekom trofeju, to je projekt koji pomaže kulturnu izgradnju', zaključila je Pusić. Za dobivanje 'projekta' postoje predispozicije, no još uvijek izostaje ključna - potpora državnih institucija koje bi podržale kandidiranje Zagreba, što znači tek startnu poziciju za ostvarivanje raspoloživih sredstava EU fondova. Sloveniji je uspjelo, a jedan konkretni primjer realizacije europskih potpora je Mini teatar u Ljubljani koji vodi hrvatski režiser Ivica Buljan. 'Kad mu nije uspjelo u Zagrebu', rekla je Andreja Zlatar.